RFI O MEDIJIMA I VLASTI U HRVATSKOJ

FRANCUSKI MEĐUNARODNI RADIO - RFI 15. II. 1998. 'Stanje medija u Hrvatskoj' tema je redovite tjedne kronike Jelene Lovrić. "Uz kooperativnost u Bosni i Hercegovini te omogućavanje povratka svim izbjeglim Srbima, medijska je demokratizacija treći veliki zahtjev koji se iz međunarodne zajednice neprestance ponavlja Hrvatskoj. Vjerojatno je s tim u vezi i veliko prestrojavanje do kojeg u posljednje vrijeme dolazi na hrvatskoj medijskoj sceni. Najtiražniji dnevnik, zagrebački 'Večernji list', utjecajni glasnogovornik Predsjedničkih dvora, nedavno je ekspresnom brzinom stavljen na tržište i prodan, navodno, nepoznatom kupcu s Djevičanskih otoka. Potom je iznenada i drugi po tiražu dnevni list, splitska 'Slobodna Dalmacija' dobio nove vlasnike. Dosadašnji gazda, HDZ-ovoj vlasti bliski novokomponirani tajkun, svoj je većinski paket podijelio s Ivanom Trump, pripadnicom svjetskog jet-seta. Postoje snažne idicije da su sve te promjene poduzete kako se ništa ne bi promijenilo. Prodaja popularnog Večernjaka obavljena je na takav način da je i posljednjm naivcu jasno kako je riječ o namještaljki. Kada se zna kako Tuđmanova vlast čvrsto drži medije, onda je službena verzija o nepoznatom kupcu krajnje neuvjerljiva. Misteriozni novi vlasnik s egzotičnih otoka mora da je sasvim blizak Pantovčaku. Zlatnu je koku dobio za bagatelu, kupovina će mu se isplatiti za godinu dana. Uz to vladajući su se na taj način dugoročno osigurali. I u slučaju da se političke okolnosti promjene i da oni moraju sići s trona, kontrola nada visoko tiražnim listom ostaje u njihovim rukama. U pozadinu igre sa Slobodnom Dalmacijom malo je teže proniknuti. Prije pet-šest godina u revolucionarnom pohodu na medije, Tuđmanovi su medijski jurišnici zauzeli i taj list, unatoč žilavom otporu i štrajku novinara. U mutnim okolnostima kupovinom bez novaca, splitski je dnevnik dobio vlasnika, koji je potom izvlačeći novac iz nekada dobrostojećeg lista, granao svoje medijsko carstvo. Njega danas nazivaju i hrvatskim Berlusconijem, baš kao što i spor 'Slobodne Dalmacije', protiv te velike privatizacijske otimačime. Nezavisni su mediji u posljednje vrijeme izvrgnuti nevjerojatnom broju sudskih progona. Protekli su tjedan crne stranice bile prebukirane postupcima protiv novinara. Da spomenemo samo ona koja su svojevrsni presedan u međunarodnim relacijama. Prvo, održano je ročište hrvatska Vlada, svih dvadeset i nešto ministara, protiv novinara Butkovića, koji je tužen zbog prenošenja američkoga stručnog nalaza o korumpiranosti hrvatske vlasti. Drugo, tvrdeći da informacije o njegovom potezanju revolvera na jednu novinarku nisu točne, podpredsjednik Vlade Borislav Škegro istakao je odštetni zahtjev od 300 tisuća njemačkih mraka. Nezavisni tjednik 'Feral Tribune', koji je možda rekorder po broju takvih tužbi koje stižu na njegovu adresu, primjećuje da su s obzirom na praksu i dvije pravomoćne presude dovoljne za propast nakladnika. Zato je taj list od Ustavnog suda Hrvatske zatražio ocjenu ustavnosti zakonom propisane hitnosti postupka, u sporovima kojima se traži naknada štete uzrokovane informacijom objavljenom u javnom glasilu. Zakon određuje da su takvim slučajevima prvo sudsko ročište mora održati u roku od osam dana u nakon primitka tužbe. Feral tvrdi da se takvom ažurnošć suđenja narušava ustavna odredba koja jamči jednakost građana pred zakonom. Nalažući hitnost, zakonodavac je pokazao da te sporove smatra apsolutno najvažnijima, piše u ustavnoj tužbi splitskog tjednika. Takav stav pogoduje prije svega visokim državnim dužnosnicima da brzo ishode novčanu satisfakciju za navodno pretrpljenu psihičku patnju. Suđenje preko reda u takvim sporovima tim je apsurdnije jer tisuće tužbi, ljudi koji su ostali bez radnog mjesta ili su deložirani iz svojih stanova, godinama čekaju na sudski pravorijek, o kojima im nerijetko ovisi goli opstanak. Općenito se smatra kako su takva zakonska rješenja, pa onda i sudska praksa, motivirane namjerom da se nezavisni mediji financijski unište. Kako to nova pravosudna ofenziva konkretno funkcionira, lako je pratiti na primjeru jedne presude u korist Tomislava Merčepa, a na štetu Ferala. Merčepu je dosuđena visoka odšteta jer je navodno pretrpio teške duševne boli kad je njegovo ime u novinama dovedeno u vezu s poljima smrti u Pakračkoj Poljani. O zločinima nad Srbima svojedobno se vodila i sudska istraga, postoje i priznanja, ali su navodno iz proceduralnih razloga stvari obustavljene. U obrazloženju presude sud navodni da Merčep nije krivično osuđen ni za jedno ubojstvo, iz toga izvlači zaključak da je medijskom prozivkom oštećen. U tom stavu sud nisu uspjele pokolebati ni činjenica da je o zločinima u Pakracu prije nekoliko mjeseci šokantno otvoreno progovorio i jedan od onih koji su u njima sudjelovali, ni to da je optužnica koja je s tim u vezi podignuta protiv skupine Merčepovih boraca. Udar iz sudnice na nezavisni tisak logističku podršku ima u kontinuiranoj političkoj potjeri. Ali umjesto predsjednika Tuđmana koji je dosad u tome prednjačio, nabacivanje blatom sada su preuzeli njegovi trabanti. Tako predsjednikov savjetnik kritičke tjednike naziva doslovce 'smećem', a jedan od HDZ-ovih desnih satelita tvrdi da su njima prepoznaje rukopis UDBA-e I KOS-a. Međunarodna zajednica ipak u ovom trenutku svoje zahtjeve s pravom prvenstveno vezuje uz hrvatsku televiziju. To je najdjelotvornija, pa zato valjda i najžilavija utvrda Tuđmanove vlasti. Znajući da bez promjene na televiziji nema demokratizacije Hrvatske, Europska je unija najavila da će poduprijeti stvaranje neovisne televizije na razini cijele zemlje. Veliku podršku u međunarodnoj zajednici dobio je i Forum 21, udruga novinara elektronskih medija koji traže da se sadašnja državna transformira u javnu televiziju. Veliki odaziv Forum je imao i u Hrvatskoj. Jasno i glasno artikuliranje zahtjeva profesije, pogotovo jer dolazi iznutra kao svojevrsna pobuna s Prisavlja, mogla bi utjecati na smekšavanje i civiliziranje elektronskih policajaca duha pluraliziranjem medijske scene i demokratiziranje javnosti. Ali koliko će dalje ići te promjene, tek treba vidjeti. Hoće li one Tuđmanovu televiziju tek upakirati u prihvatljiviju formu ili će dosad dvorska televizija zaista postati javno dobro. U prvi trenutak mnogi su povjerovali u Forum kao nešto najbolje što se hrvatskom novinarstvu moglo dogoditi. Sada se sve češće čuju mišljenja kako bi vlast mogla iskoristiti i tu udrugu da bi stvorila tek privid promjena." (RFI) 160252 MET feb 98