BBC - TISAK - 15. II.

BRITANSKI RADIO - BBC 15. II. 1998. Pregled tiska Nekoliko današnjih listova u Velikoj Britaniji piše o kritici britanske vlade industrije suvenira koja raste zbog pokojne princeze od Welesa. 'The Independent' piše kako premijer Tony Blair veći dio te industrije smatra jeftinom i neprimjerenom. 'The Sunday Times' piše kako je g. Blair osobito zabrinut zbog širenja teorije o uroti protiv Diane. List piše kako je premijer zabrinut zbog utjecaja tih priča na Dianine sinove. Kao i većina drugih novina, 'The Mail on Sunday' ove izjave vidi kao napad na Muhameda Al Fayeda čiji je sin Dodie poginuo zajedno s princezom. Gospodin Fayed je izjavio kako vjeruje da su Diana i Dodie žrtve urote. Britanski listovi i dalje prate iračku krizu. 'The Sunday Telegraph' javlja kako je policija u Britaniji razgovarala sa stručnjacima za bojne otrove kako bi se izradio plan djelovanja u slučaju iračkog napada na Britaniju. 'The Mail on Sunday' objavljuje interview s premijerom Tonyem Blairom u kome g. Blair kaže kako Sadam Husein mora biti zaustavljen u interesu mira, dodajući kako se ne radi ni o kakvoj igri, već da Sadam predstavlja stvarnu opasnost. Međutim, 'The Observer' pod naslovom 'Britanija odgađa napad na Irak' piše kako su Amerikanci bili spremni izvesti napad već ovoga vikenda ali su odustali od te nakane zbog pritiska svog najbližeg saveznika - Britanije, piše današnji 'The Observer'. 'The Sunday Times' piše kako su se sinoć prvi put susreli Tony Blair i pisac Salmon Ruždi, kojega je prije devet godina u svojoj poznatoj fetvi ajatolah Homeini osudio na smrt. Britanski premijer i g. Ruždi večerali su na neimenovanoj lokaciji. Izvori bliski britanskom premijeru kažu da je g. Blair izrazio svoju solidarnost sa Salmon Ruždijem. 'The Times' piše kako će mnogi taj susret smatrati odavno zakašnjelim. Laburisti su na vlast došli u svibnju i očekivalo se da će premijer ili ministar vanjskih poslova Robin Cook prije izraziti svoju potporu piscu Sotonskih stihova. Današnji 'The Observer' na naslovnoj stranici objavljuje tekst o tome da su duhanske tvrtke znale prije dvadeset godina da nikotin pušače čini ovisnima i da je otrov. To priznanje koje je pronađeno u dokumentima najveće britanske duhanske tvrtke British-american tobaco u potpunoj je suprotnosti s argumentima koje su prošlog mjeseca na suđenju koristile američke tvornice duhana koje i sada tvrde kako pušači ne postaju ovisni o cigaretama. Britanska vlada procjenjuje da u Britaniji godišnje umre 120 tisuća ljudi od bolesti koje su povezane s pušenjem. Navedeni dokument je napravljen prije dvadesetak godina za potrebe kompanije i između ostalog objašnjava se tipični put pušača. Tako se kaže kako pušenje počinje iz znatiželje ili imidža a završava ovisnošću. U dokumentu se podcrtavaju prednosti duhana nad kavom ili čajem na koje se ljudi mogu navići ali nisu ovisni. 'The Sunday Times' objavljuje tekst o problemima koje donosi novo tisućljeće. Britanska vlada će u idućih 18 mjeseci potrošiti 370 milijuna funta na testiranje i mijenjanje kompjutorskih programa kako ne bi došlo do kaosa 1. siječnja 2000 godine. Naime, stručnjaci predviđaju da će mnogi kompjutori prestati raditi zato što će se na mjestu gdje se pojavljuju godine tada naći dvije ništice. Ako se problem ne bi uklonio došlo bi do nestanka električne energije, problema s letovima, bolnicama. Čak se razmatra prijedlog plana hitnog opskrbljivanja hranom jer se strahuje da će distribucija hrane biti blokirana. Jedan od ministara u britanskoj vladi postavio je pitanje trebaju li zrakoplovne tvrtke zaustaviti letove 1. siječnja 2000. Glasnogovornici nekoliko kompanija izjavili su kako ne vjeruju da će se to dogoditi iako nisu bili spremni odbaciti tu mogućnost. Glasnogovornik British Airwaisa je izjavio kako mogu biti otkazani letovi u siromašnije zemlje gdje zračne luke neće imati sredstava za temeljito provjeravanje kompjutora. British Telecom, jedna od najvećih telefonskih tvrtka u svijetu, upozorava da bi dvije trećine svijeta moglo ostati bez međunarodnih veza. Današnji 'The Observer' objavljuje kako njemačka auto tvrtka Volkswagen počinje s tajnim pregovorima o kupovini prava na jednu kolekciju pjesama legendarnih Beatlesa. List piše kako se radi o ugovoru vrijednom 10 milijuna američkih dolara, a Volkswagen želi pjesme Beatlesa za svoju reklamnu kampanju. 'The Observer' piše kako su članovi Beatlesa ljuti jer ne žele da se njihove pjesme koriste za reklamne svrhe. Oni su šezdesetih godina odbili ponudu Coca Cole. Međutim, ovaj put odluku će donijeti pjevač Michael Jakson koji je suvlasnik pjesama koje Volkswagen želi kupiti. (...) Irak, naravno, ne silazi s vanjskopolitičkih stranica britanskih dnevnih listova. 'The Daily Telegraph' u tekstu pod naslovom 'Čovjek iz Moskve odavao Bagdadu tajne Ujedinjenih naroda' oslanjajući se - kako tvrdi - na američke i britanske sigurnosne izvore piše kako su ruski diplomati običavali Iraku odavati povjerljive informacije o aktivnostima timova Ujedinjenih naroda za inspekciju oružja. List ističe da te optužbe dolaze u trenutku kada se pojačava ogorčen diplomatski spor oko uloge koju Kremlj ima u najnovijoj krizi u Perzijskom zaljevu. Američki sigurnosni izvori na koje se poziva 'The Daily Telegraph' tvrde kako je .... pri Ujedinjenim narodima.., bio glavni dostavljač Bagdadu obavijesti o odlukama koje iza zatvorenih vrata donosilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda. S druge strane, britanski izvori tvrde kako je ruski član posebnog povjerenstva Ujedinjenih naroda za Irak bio uhvaćen s prstom u pekmezu kako nosi gomilu povjerljivih spisa o nenajavljenim inspekcijama na lokacijama za koje se vjerovalo da kriju oružje za masovno uništavanje u Iraku. Kako tvrdi 'The Daily Telegraph', Rus nije izbačen iz povjerenstva zbog diplomatskog pritiska. 'The Independent' piše kako je predsjednik Clinton pod pritiskom da odgodi vojne udare na Irak. List veli kako je američki Kongres podijeljen oko cijeloga pitanja, kako je američka javnost nepripremljena, a da vojska nije posve sigurna u potrebnost vojnih udara. List također navodi vojne izvore koji vele kako postoji rascjep između političkih ciljeva kojima teže Washington i London i vojnih realnosti na terenu. Jučer završeni rad australske ustavne skupštine i njezina odluka da zemlja postane republikom, što se još ima potvrditi na referendumu sljedeće godine, predmetom je uredničkih komentara u monarhističkom 'The Daily Telegraphu' i abolicionističkom 'The Independentu'. Prvo, The Daily Telegraph koji ističe kako u Australiji možda nema mnogo entuzijazma za ideju da britanski monarh bude suveren, to ipak ne znači da će republikanci osigurati potrebnu većinu na referendumu. Kako plebisciti u prošlosti pokazuju vrlo je teško osigurati promjenu ako ne postoji velika javna potpora, a to još uvijek nije slučaj u Australiji. Štoviše, sam republikanski pokret je podijeljen na one koji žele da predsjednika bira parlament za što se zauzima i ustavna skupština i onih koji žele izravne izbore za što se zalaže javnost. Pred Australcima je izbor žele li zadržati veze s britanskom krunom ili žele uspostaviti predsjednika koji neće biti ništa više od uljepšanog predsjednika parlamenta, političke ličnosti podređene političkom životu. Premijer John Howard, monarhist, opravdano vjeruje, piše 'The Daily Telegraph' kako to neće biti promjena nabolje te stoga on i njegovi monarhisti moraju Australiji tu poruku prenijeti. S druge pak strane osnovno pitanje koje 'The Independent' u svom uredničkom komentaru postavlja jest zašto i Britanci ne mogu voditi zrelu i odraslu raspravu o načinu na koji bi željeli da se njima upravlja. Australsko iskustvo ističe kako cijela ustavna rasprava postaje zanimljivom tek kad se počinje analizirati alternativa monarhiji. Potpora za republiku u Camberi je oštro opala kada se postavilo pitanje sistema za biranje predsjednika. Slično tako i za Britaniju postaje pozitivna svojstva nasljedne monarhije. S jedne strane načela hereditarnosti treba se izvaditi iz procesa donošenja zakona, a s druge strasne to načelo ima stanoviti legitimitet ako se postavi pitanje ujedinjujuće ličnosti za cijelu zemlju. Reforma monarhije je potrebna, smatra 'The Independent' no treba biti na čistu što valja učiniti a što ne. Velika količina kraljevskih prerogativa ima se ukinuti. Monarh ne bi smio imati ovlasti imenovati premijera u slučaju neizvjesne ravnoteže snaga u Donjem domu parlamenta. Broj palača, dvoraca i ladanjskih kuća ima se smanjiti ili dobro opravdati. S druge strane, kraljevska bi obitelj trebala koristiti svoj ugled da promiče vrijednosti i stvari koje ujedinjuju naciju. No također mora se paziti na ravnotežu između digniteta kraljevske obitelji i potrebe da se pokazuje kako ona razumije živote običnih građana. Čini se kako će stranka Sinn Fein zasigurno biti izbačena s mirovnih razgovora o Sjevernoj Irskoj nakon što je policija okrivila IRA-u za dva nedavna ubojstva u Belfastu, čitamo u 'The Guardianu'. Ta će odluka odgurnuti mirovni proces dosad u njegovu najdublju krizu. Iako i irska i britanska vlada žele zadržati Sinn Fein za pregovaračkim stolom, sinoć je postalo jasno kako bi suprotno zasigurno dovelo do toga da se ulsterski unionisti povuku u znak protesta s razgovora. No, problematizira 'The Guardian' u svome uvodniku, izbacivanje Sinn Feina bi zasigurno razgovore o budućnost Sjeverne Irske učinilo bespredmetnima. Njihova je svrha dovršiti rat, a izočnošću jedne od vojska mirovni napor postaje besmislen. Jerry Adams s pravom veli kako bez Sinn Feina razgovori ne vrijede ni pišljiva boba. Još gore, vjerodostojnost cijele mirovne strategije mogla bi nestati u očima IRA-ine tvrde struje ako Sinn Fein izleti, a to bi moglo dovesti do povratka nasilju. No bez obzira na to, 'The Guardian' smatra kako Sinn Fein mora biti isključen, kao što je to nedavno bilo učinjeno u slučaju ulsterske Demokratske stranke. Kada se jednom postigne ravnoteža, sve stranke bi trebale učiniti svjestan napor da to bude posljednje izbacivanje s razgovora. Umjesto da se izbijanje nasilja koristi kako bi se s mirovnoga vlaka uklanjale stranke, 'The Guardian' smatra da bi se svi mogli prisjetiti kako ih je za pregovarački stol doveo prezir koji građani Sjeverne Irske osjećaju spram nasilja. (...) (BBC) 160251 MET feb 98