ZAGREB, 14. veljače (Hina) - Kompjutorski kriminal relativno je novi oblik kriminala u Hrvatskoj koji policija prati od 1994. godine. Prije toga to nije bilo moguće zbog nepostojanja zakonskih osnova za kažnjavanje takvih
aktivnosti.
ZAGREB, 14. veljače (Hina) - Kompjutorski kriminal relativno je
novi oblik kriminala u Hrvatskoj koji policija prati od 1994.
godine. Prije toga to nije bilo moguće zbog nepostojanja zakonskih
osnova za kažnjavanje takvih aktivnosti. #L#
Po riječima Ognjena Haramine, kriminalističkog službenika u Odjelu
gospodarskog kriminaliteta MUP-a, kompjutorski kriminal ima više
oblika. U najužem smislu, novi hrvatski kazneni zakon pod time
podrazumijeva oštećenje i uporabu tuđih podataka gdje je objekt
napada kriminalaca računalo kojemu se neovlašteno pristupa radi
mijenjanja ili kopiranja podataka te zlonamjernog postavljanja
programa koji onemogućuju normalno korištenje računala. Zakonom je
regulirana i pojava da se računalna tehnologija koristi kao
sredstvo za obavljanje klasičnih kaznenih djela, kao što su
raznorazne vrste prijevara, krivotvorenje isprava, pa čak iznuda i
ucjena.
Za mijenjanje, uništavanje i nelegalno korištenje tuđih podataka i
programa predviđena je novčana kazna ili kazna zatvora do jedne
godine. Kazna do 150 dnevnih dohodaka ili šest mjeseci zatvora
predviđena je za "hakere", odnosno svakoga tko, unatoč zaštiti,
neovlašteno pristupa podacima. Zbog osjetljivosti podataka i
programa koje koriste državna tijela, takva vrsta kriminala goni se
po službenoj dužnosti, a u svim drugim slučajevima žrtve
kompjutorskog kriminala moraju same prijaviti zločin policiji.
Problematikom kompjutorskog kriminala ne bave se samo države
pojedinačno već i organizacije država, u najvećoj mjeri Ujedinjeni
narodi te Europska unija, koja je 1989. odredila tzv. minimalnu
listu od osam kažnjivih djela, za koju je preporučila da ih sve
države članice unesu u svoj kazneni zakon, što je Hrvatska i
učinila. To je učinjeno stoga što kompjutorski kriminal nije
ograničen vremenom i prostorom, pojasnio je Haramina, što znači da
ga možete počiniti bilo kada i bilo gdje u svijetu. Nastoji se
izbjeći da taj kriminal jedna zemlja kažnjava, a druga ne, jer je
svjetska praksa pokazala da kriminalci migriraju u zemlje bez
takvih zakona.
U Hrvatskoj je prošle godine zabilježeno nekoliko desetaka
slučajeva neovlaštenog upada u računala ili nelegalnog kopiranja
programa, rekao je Haramina. Najpoznatiji je slučaj zadarskih
"hakera" te Karlovčanina koji je ujedno prvi u Hrvatskoj pravomoćno
osuđen zbog objavljivanja dječje pornografije na Internetu.
Hrvatska je time, kao država, pokazala da shvaća opasnost mogućeg
budućeg rasta kompjutorskog kriminaliteta. Zato su od 1994. godine
djelatnici MUP-a uključeni u edukacijski program osnovnih i
naprednih te kasnijih specijalističkih tečajeva za pojedine oblike
kriminaliteta koji organizira Interpol. Prvi tečaj u Hrvatskoj
organiziran je 1995. godine na kojem su predavali stručnjaci IBM-a
i Scotland Yarda. Prošle godine se ta edukacija proširila na
državne odvjetnike i suce, a sudjelovali su i predstavnici svih
policijskih uprava.
Cjelokupna edukacija provedena je zajednički s veleposlanstvom
Velike Britanije, a nastavit će se i ubuduće. Namjera je MUP-a da se
ove godine uključe predstavnici ustanova zainteresiranih za
suzbijanje ovog oblika kriminaliteta. U Hrvatskoj zasada nema
posebnog odjela koji bi se bavio kompjutorskim kriminalom, već se
time bavi određen dio djelatnika Odjela gospodarskog kriminaliteta
u svim policijskim upravama.
Hrvatska još uvijek nije toliko zanimljiva radi upada u računalne
sustave te industrijske špijunaže, istaknuo je Ognjen Haramina,
već je, do donošenja ovog zakona, veća bila mogućnost da posluži kao
zemlja iz koje se obavljaju takvi upadi.
Haramina ističe da treba educirati sve policijske i pravosudne
organe te promijeniti stav javnosti prema sigurnosti računalnih
podataka koji je u Hrvatskoj dosta manjkav. Podizanjem sustava
sigurnosti uvelike bi se smanjio broj djela kompjutorskog
kriminaliteta koji u svijetu ubrzano raste.
U Hrvatskoj djeluje i Business Software Alliance Hrvatska (BSAH)
koji, kao udruženje profesionalnih proizvođača softvera, dobro
surađuje s policijom u suzbijanju nelegalnog korištenja računalnih
programa. Njezin odvjetnik Mladen Vukmir kaže da udruženje
odlučuje o ulaganju formalne kaznene prijave protiv jedne tvrtke
zbog korištenja nelegalnih programa, a više takvih informacija već
je podneseno policiji.
N.Zlatović/T.Rubić
(Hina) nz/tr il
141025 MET feb 98