LIMA, 14. veljače (Hina/AFP) - Nekoliko zastupnika peruanskog parlamenta odlučilo je učiniti nešto kako bi spasili više od 400 djece u dobi od deset do petnaest godina koja u vrlo teškim i nehumanim uvjetima rade u jednom peruanskom
rudniku zlata koji se nalazi na 5.400 metara nadmorske visine, na ledenjaku Ananea u blizini Puna, na jugoistoku zemlje.
LIMA, 14. veljače (Hina/AFP) - Nekoliko zastupnika peruanskog
parlamenta odlučilo je učiniti nešto kako bi spasili više od 400
djece u dobi od deset do petnaest godina koja u vrlo teškim i
nehumanim uvjetima rade u jednom peruanskom rudniku zlata koji se
nalazi na 5.400 metara nadmorske visine, na ledenjaku Ananea u
blizini Puna, na jugoistoku zemlje. #L#
"Radi se o zločinu protiv čoječnosti pa moramo pokrenuti sva
ministarstva, posebice ministarstvo rada, zdravtsva i
obrazovanja, kako bi se riješio problem te djece", izjavio je u
petak za agenciju France presse Anselmo Revilla, predsjednik
Povjerenstva Kongresa za ljudska prava, jedinstvenog tijela
peruanskog parlamenta.
"To neopisivo iskorištavanje ljudskih bića mora prestati", izjavio
je zastupnik Revilla ocjenjujući da rudarsko područje Ananea u
kojem živi 28.000 osoba "ne smije više biti područje na koje su
vlasti zaboravile".
Zastupnici oporbe kao i većine koja podržava vladu peruanskog
predsjednika Alberta Fujimoria odlučili su zbog tog strašnog
kršenja ljudskih prava koje je otkrio veliki limski dnevni list "El
Comercio" otići u to rudarsko područje kako bi se uvjerili u strašne
uvjete rada 8.000 rudara, djece i odraslih osoba.
"Ti rudari pravi su junaci jer rade na velikoj nadmorskoj visini i
temperaturi koja se spušta do 26 stupnjeva Celzijevih ispod
ništice", izjavio je oporbeni zastupnik Daniel Estrada koji je to
rudarsko područje posjetio u prosincu.
Zastupnici se nadaju da će to područje moći posjetiti u ožujku
zajedno s novinarima jer je to područje sada posve odsječeno od
svijeta zbog jakih kiša koje je uzrokovao El Nińo.
Djeca koja čine gotovo 5 posto rudara na ledenjaku Ananea zaposlena
su u rudniku zlata zbog svog malog rasta zahvaljujući kojem se mogu
uvući u hodnike koji nisu viši od 90 centimetara i iz njih izvlačiti
vreće zemlje.
Većina te djece nepismena je, govore samo indijanski jezik kečua i
znaju samo nekoliko riječi španjolskog, a u rudnicima rade "bez
ikakvog sustava sigurnosti i bez bilo kakvih sanitarnih mjera". "U
rudnicima ne postoji čak niti bilo kakav oblik prve pomoći",
priznala je uprava rada u Punu.
Rudari osim toga ne dobivaju plaću jer je vlasnik rudnika uveo
sustav "kačoreo" koji dozvoljava rudarima da nekoliko sati
"kopaju" za sebe i da zadrže zlato koje u to vrijeme uspiju
pronaći.
"Tko su ti trgovci ljudskim životima i gdje odlazi svo to zlato",
upitao se zastupnik Revilla i priznao da se još mnogo toga mora
učiniti da kako bi se spriječio rad peruanske djece i to ne samo u
rudnicima.
"U ciglanama sam vidio asmatične i gotovo gole dječake čiji
roditelji za njihov rad dobivaju po 23 sola (osam američkih dolara)
i to za svakih 1.500 cigli" rekao je Revilla.
(Hina) zt sd
140833 MET feb 98