KINA: STABILNOST BRAKA NA UDARU DRUŠTVENIH PROMJENA

PEKING, 13. veljače (Hina) - Rado se uspoređujući sa svijetom i, primjerice, vrlo zadovoljna što ima manje zatvorenika od Sjedinjenih Država, Kina nerijetko ističe da je stopa rastavljenih brakova u njoj znatno niža od one na Zapadu. Iako se onda iz toga za domaću uporabu izvlače ponekad i naprimjereni zaključci, naravno u korist Kine kao "zdravog" i moralnijeg društva, točno je da se u Kini raspada manje brakova, ali je jednako točno i da je rastavljenih brakova iz godine u godinu sve više. #L# Službeni podaci kažu: 1979. rastavljenih je brakova u Kini bilo 4,7 posto, a u 1995. bilo ih je 11,3 posto. Ista je stopa u Pekingu 1979. bila dva i pol posto, a 1995. skočila je na zabrinjavajućih 23,8 posto. Zaključak da je razdoblje reformi, koje su posljednjih dvadesetak godina u gospodarskom i društvenom smislu znatno preobrazile Kinu, ujedno i vrijeme snažnog utjecaja društvenih kretanja na stabilnost braka potpuno je točan. Brak i obitelj najveće promjene doživljavaju u gradovima, dok na selo, gdje živi više od 70 posto kineskog stanovništva, teže i sporije stižu promjene kad je riječ o shvaćanju braka. Napokon, u Šangaju, najjačemu kineskom gospodarskom središtu, 1995. rastavljeno je čak 28 posto brakova. Prilike u kojima muškarac i žena postaju gospodarski neovisni, čak toliko da svojim prihodima mogu "pokrivati" izvanbračnu vezu a da se to ne primijeti na kućnom proračunu, prestanak nekada snažnoga društvenog nadzora nad pojedincem te političkog pritiska koji je težeći izgradnji "novoga čovjeka" isključivao mogućnost izražavanja i zadovoljavanja osobnih želja poljuljali su kineski brak. Rađanje djece i skrb o starijim članovima obitelji više nije ni temelj ni kohezijska sila koja dvoje ljudi drži zajedno. U gradovima se rađa po jedno dijete, obitelj postaje sve manja, demokratizira se odnos i između roditelja i djece i muža i žene. Novootkriveni individualizam, napokon, odjedom sve glasnije postavlja pitanje ljubavi i spolnosti kao neizostavnog elementa bračne zajednice. Mladež je zbunjena, kaže sociologinja Chen Yijun iz Akademije društvenih znanosti, i pod utjecajem zabavne glazbe, kojoj je ljubav jedna od stalnih tema, i književnosti, i posebice stranih filmova u kojima je pojam ljubavi redovito vezan uz preljub. Odatle i ideja da je brak "grobnica ljubavi". Usput, uz naglašavanje uloge tržišta i potrošnje, na ljubav se počinje gledati kao na potrošno dobro. Bez pomisli da veza dvoje ljudi znači i odgovornost, pretjerana očekivanja glede romantične i spolne komponente također destabiliziraju brak. Upiranje prstom u negativne strane utjecaje, popularno u Kini, gubi na uvjerljivosti ako se osvrnemo u kinesku prošlost ili ako danas razmahanu prostituciju pokušamo objasniti namjerom stranog podrivanja socijalizma s kineskim obilježjima. Nije li običaj držanja plaćenih ljubavnica kao statusnog simbola, dokazan i kod ponekoga visokog dužnosnika, preslik mnogoženstva, zakonom ukinut godine 1949.? Nije li preljub, inače razlog za rastavu mnogih brakova, logičan odraz vremena u kojem Kina prolazi svoju tihu, ali burnu seksualnu revoluciju? Nije li zakonska mogućnost kažnjavanja nasilja u braku mnoge oslobodila pakla neželjene zajednice? Napokon, nije li to što većinu zamolbi za rastavu podnose žene znak da im doba reformi omogućuje korak dalje u odavno proklamiranoj ravnopravnosti s muškarcem? Kako zaustaviti sve veći broj rastava, pitanje je koje zasad ostaje bez odgovora. Jedno je od mogućih rješenja sasvim sigurno bolja priprema mladeži za brak, smatra profesorica Chen, koja vodi jedan od centara koji se time bavi. Različita bračna savjetovališta, među kojima i ona za posredovanje među bračnim parovima pred rastavom, pojavljuju se istodobno s klubovima rastavljenih, čija je svrha pomoći ostavljenim bračnim partnerima da prebole rastavu i vrate samopouzdanje. U vremenu u kojem će broj rastava i dalje rasti svaka je pomoć dobrodošla. Branko Merlin (Hina) mer dh 131122 MET feb 98