FRANCUSKA-LIBERATION OD 12.2.98. O SLOVENIJI I EU

FRANCUSKA LIBERATION 12. II. 1998. 'Slovenski cilj: Europska unija' Helene Despić-Popović razgovarala je u Parizu sa slovenskim premijerom Janezom Drnovšekom: " - Koje su jake strane slovenske kandidature (za pristup u EU, op. prev.)? = Rekao bih da je prednost Slovenije to što nema puno nutarnjih problema. Mala je to zemlja, dosta razvijena, razvijenija od drugih kandidata, koja se neće natjecati radi novčane pomoći u preustroju. Slovenija svakako mora uskladiti svoje zakone. Ipak mislim da se na nas ne gleda kao na neki problem. - Slovenija je neovisna tek sedam godina. Ima li u njoj onih koji se protive gubitku suvereniteta koji će za sobom povući ulazak u Europu? = Doista, neki se političari pitaju ne želimo li se prebrzo riješiti suvereniteta za kojim smo težili stotinama godina. S druge strane, sam je proces slovenske neovisnosti potaknut europskom zamisli. Još prije početka jugoslavenske krize rekli smo drugim republikama: ako ste spremni slijediti europski put, ići ćemo zajedno, inače će Slovenija sama ići u tom smjeru. Većina Slovenaca prihvaća danas europski plan kao alternativu koja je puno prihvatljivija od izolacije. - Upravo ste najavili želju Slovenije da uđe u francusko govorno područje. Međutim, u njoj se više govori njemački, nego francuski jezik. = Slovenija je možda okrenutija njemačkom prostoru. No mi tražimo ravnotežu i htjeli bismo se više približiti Francuskoj i francuskom govornom području. Otkako smo neovisni, veze nisu bile dovoljno jake. To se sada mijenja. - Kako objašnjavate odbijanje vaše kandidature u NATO-u? = EU je naš glavni cilj, važniji od NATO-a. NATO je i dalje jedan od ciljeva. Mi se ipak ne osjećamo ugroženi u našoj sigurnosti. Jednostavno, želimo u tome sudjelovati na dugi rok. Svi, čak i Sjedinjene Države, priznali su da udovoljavamo svim kriterijima. Američko se stajalište uglavnom upravlja unutarnjopolitičkim razlozima. Francuska nas je poduprla i prije susreta na vrhu u Madridu, i čini to i dalje. - Kao jedan od zadnjih predsjednika bivše Jugoslavije, igrali ste ulogu miritelja na Kosovu. Što mislite o stanju na tome području? = Kriza na Kosovu bila je uzrokom raspada Jugoslavije. Stanje je sve teže. Albanci su tijekom čitavog rata čekali mogućnost da dobiju bolji status. Ništa se nije promijenilo. Mladež je nestrpljiva i puno je oružja nakon nereda u Albaniji. To su razlozi novog nasilja i terorizma. Srbi moraju pregovarati s kosovskim Albancima. Iz iskustva znam da je Kosovo za Srbe sveto i da im je teško razgovarati o promjenama. - Sloveniji se predbacivalo da je bila ravnodušna prema ratu u bivšoj Jugoslaviji. Kakvi će u budućnosti biti njezini odnosi s bivšim jugoslavenskim republikama? = Slovenija nije imala mogućnosti da utječe na stanje u bivšoj Jugoslaviji. Mi smo to pokušali, pa i u doba dok sam ja bio predsjednik. Do rata je došlo, Slovenija se spasila. To je normalno. I sama je međunarodna zajednica imala problema kako bi našla mogućnost da sredi stanje. Mi smo danas zainteresirani za stabilnost na ovom području i spremni smo normalizirati naše odnose s tim zemljama. To smo već učinili s Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom i Makedonijom, a počeli smo normalizaciju sa Saveznom Republikom Jugoslavijom. Uspjeh Slovenije u europskoj integraciji mogao bi za te zemlje biti dobar primjer." 130208 MET feb 98