AUSTRIJA - DIE PRESSE - 10. II. DODIK: DODJELA BRČKOG FEDERACIJI MOŽE IZAZVATI NOVI RAďiWś/

NOVI RAďiWś AUSTRIJA DIE PRESSE 10. II. 1998. Milorad Dodik: "Nikada nisam bio pristaša velike Srbije" U interviewu koji je za list vodila novinarka Irene Miller, premijer RS Milorad Dodik izjavljuje da bi pitanje Brčkog uistinu moglo potaknuti novi rat. - Vjerujete li da uistinu možete preoblikovati republiku srpsku? = Vjerujem da smo već postigli određene uspjehe - a premijersku dužnost obavljam tek 20 dana. Već smo uspostavili nadzor nad čitavom republikom srpskom - nad svim dužnostima. Prije dva dana bio sam na Palama i konstatirao da Pale za nas neće biti problem. Što se tiče gospodarstva - preuzeli smo 35 računa kojima su raspolagale Pale i premjestili ih u Banja Luku. Svi javni prihodi slijevaju se sada u Banju Luku te podliježu nadzoru naše vlade. No, nismo nerealni: proteklih je godina na Palama jako velika količina novca koncentrirana u privatnim rukama i taj novac vjerojatno nećemo moći upotrijebiti u državne svrhe. No, bar smo razvlastili paljansko vodstvo. - Jesu li te 'privatne ruke' vrlo mala skupina ljudi? = Da, jako mala. Ti se ljudi neće odreći tog novca već će izbjeći u treće zemlje. - Opetovano ste izjavljivali da se sve izbjeglice bez obzira na etničku pripadnost mogu vratiti svojim domovima. Kako bi se taj povratak trebao odvijati? = Da, taj je problem uistinu gigantski. Treba stvoriti sasvim novu atmosferu - na vlast moraju doći novi ljudi. Dosad je vlast promijenjena samo u republici srpskoj. Prije nekoliko dana, na konferenciji o izbjeglicama, održanoj u Sarajevu, sastao sam se s vođama Bošnjaka, Hrvata pa i Srba - bili su to isti oni ljudi koji su 1992. činili sve kako bi potaknuli stanovništvo na iseljavanje. No, za povratak izbjeglica potrebno je daleko više od nove vlade. Povratak se mora odvijati simultano na regionalnoj razini - moraju biti stvoreni odgovarajući gospodarski i socijalni uvjeti i stambeni prostor. Gotovo polovicu trenutačnog stanovništva republike srpske čine izbjeglice iz Hrvatske i federacije. Prosječna mjesečna plaća iznosi trenutačno 70 njemačkih maraka, a 70 posto radno sposobnog stanovništva nezaposleno je. - Smatrate li da su navedeni gospodarski problemi teži od psiholoških? = Počeli smo rješavati gospodarske probleme i uopće ne sumnjamo da će biti riješeni. Psihološki, ljudski problemi bitan su aspekt. No, prvo valja riješiti konkretne probleme. Kako možemo protjerati Bošnjaka iz njegova sadašnjeg stana u Sarajevu kako bi se u njega mogao vratiti Srbin, ako za Bošnjaka još nije nađeno mjesto? - Smatrate li da bi dodjela Brčkog federaciji bila razlog za rat? = Uvijek sam bio protivnik nacionalističke politike i rata. Tijekom čitavog rata zalagao sam se za mir, izradivši čak i mirovni plan koji sam predložio skupštini. Rat je dovršen Daytonskim sporazumom koji je stvorio dva entiteta, ali problem Brčkog nažalost nije riješio već ga je tako problematizirao da bi on uistinu mogao prerasti u fitilj. U Daytonu su podjednako goruća pitanja bili Doboj i Goražde - to je riješeno, to više nije problem. Ne postane li Brčko formalno-pravni dio republike srpske, bit će mjesto trajne destabilizacije. Posebno rješenje za Brčko - primjerice uspostava zasebnog distrikta - ojačalo bi nacionalističke snage i naškodilo našoj vladi koja je ipak demokratska. Naša vlada mora dobiti priliku da dokaže da može ostvariti sve odredbe Daytona, uključujući povratak izbjeglica - i to ne samo u Brčko. Izgubimo li Brčko, nacionalisti će nas proglasiti kolaboraterima, a to bi suzilo naše mogućnosti. Teži li se uistinu ostvarivanju daytonske Bosne, Brčko mora ostati naše. Izgubimo li Brčko, mogao bi se dogoditi egzodus 600 tisuća ljudi iz banjalučke regije - a u Brčkom je zapravo riječ samo o 10 tisuća ljudi. - Vaše strahovanje od egzodusa 600 tisuća ljudi vjerojatno znači da nacionalizam u republici srpskoj nije slomljen? = Ne, ne, nije riječ o nacionalizmu već jednostavno o strahu od odsječenosti od srpskog prostora. To je snažan psihološki čimbenik. - Vjerujete li da su ljudi u republici srpskoj odustali od sna o zajedničkoj domovini svih Srba i kakvo je Vaše osobno mišljenje o toj temi? = Nikada nisam bio pristaša velikosrpskog pokreta. G. 1991. bio sam najmlađi zastupnik u bosanskoj skupštini - mogao sam izvući političku korist iz te činjenice, ali sam već tada smatrao da takva politika nije realna. Jedan nacionalizam potiče drugi, a ja sam već tada strahovao da bi moglo doći do rata. - A stanovništvo? = Narod želi stabilizaciju, mir - dugoročno gledano, željet će to i u sastavu Bosne i Hercegovine. No, narod ne želi podjelu republike srpske u Brčkom. - Smatrate li da je nazočnost postrojbe SFOR važna? = Ona je jedini put prema očuvanju mira. - Što bi se trebalo dogoditi s mogućim ratnim zločincima za kojima je Den Haag izdao zapovijed o uhićenju? = Svjesni smo naših obveza iz Daytonskog sporazuma. Zalažemo se za ispunjavanje svih odredaba Daytonskog sporazuma, ali svjesni smo i naših trenutačnih mogućnosti i teškoća. Republika srpska obvezna je izručiti ratne zločince, ali imamo praktičan problem. Dadem li policiji, koja već tri mjeseca nije dobila plaću, nalog da uhiti ljude pod zaštitom određene skupine, s kojom ne može izići na kraj čak ni SFOR, što će se dogoditi? Trenutačno jednostavno još nemamo instrumente za ispunjenje te zadaće. - Strahujete li da bi se stanje na Kosovu moglo destabilizirati? Hoće li razvoj događaja na tom području utjecati na republiku srpsku? = Vjerujte mi da trenutačno imam toliko posla da ne mogu pratiti stanje na Kosovu. Ne strahujem da bi tamošnji razvoj događaja mogao utjecati na moju zemlju. 110111 MET feb 98