LJUBLJANA, 10. veljače (Hina) - Suočavanje s ne tako davnom poviješću i u današnjoj Sloveniji izaziva dvojbe i podjele što je osjetio i čelnik slovenske Udružene liste socijaldemokrata, 35- godišnji Borut Pahor koji je u vlastitoj
stranci naišao na žestok otpor "stare garde".
LJUBLJANA, 10. veljače (Hina) - Suočavanje s ne tako davnom
poviješću i u današnjoj Sloveniji izaziva dvojbe i podjele što je
osjetio i čelnik slovenske Udružene liste socijaldemokrata, 35-
godišnji Borut Pahor koji je u vlastitoj stranci naišao na žestok
otpor "stare garde".#L#
On je u pismu predsjedniku parlamenta Janezu Podobniku pristao na
razgovore o prihvaćanju izjave kojom bi se današnja Slovenija
distancirala od svoje jugoslavenske i komunističke prošlosti.
Na to je među prvima reagirala bivša istaknuta dužnosnica SK
Slovenije Lidija Šentjurc, koja je u znak prosvjeda vratila člansku
iskaznicu Udružene liste. Ostali stariji članovi prijete učiniti
isto a Pahor je, po vlastitom priznanju, iz njihovih redova čuo
kritike kako je "fašist" i da kolaborira s desnicom.
Pahor objašnjava da je prihvatio ideju pomirbe zato da se sva
politička energija može usmjeriti u pridruživanje Slovenije
Europskoj uniji. Želio je, također, ljevicu osloboditi stalnih
prigovora "da iza svojih novih amblema još uvijek u pričuvi drži srp
i čekić".
"Slovenska Komunistička partija u rat je išla zbog borbe protiv
okupatora ali i za osvajanje vlasti, a brutalnom je likvidacijom
političkih protivnika izazvala otpor domobrana-antikomunista i
Sloveniju podijelila u dva neprijateljska tabora", napisao je
Pahor koji "posebnom nacionalnom sramotom" drži likvidaciju
nekoliko tisuća slovenskih domobrana vraćenih na kraju rata iz
Austrije.
Odnos prema slovenskom domobranstvu i ulozi rimokatoličke crkve u
njegovu "organiziranju" za vrijeme II. svjetskog rata još je uvijek
nedodirljiva tema nacionalne historiografije, pa su se žestoke
reakcije mogle i očekivati.
Čak i liberalni komentatori u Sloveniji sada prigovaraju čelniku
Udružene liste da se previše približio stajalištima desnice.
Posebice zbog ocjena da je od 1941. do 1945. ortodoksna Kardeljeva
partijska linija izazvala građanski rat među samim Slovencima i
uzrokovala nepotrebne žrtve na obje strane.
Polemike oko Pahorova pisma ipak su koristile, jer su se sve
parlamentarne stranke složile da se u idućih nekoliko mjeseci
pripremi dokument sa zajedničkim stajalištima o tom dijelu
povijesti.
To zasigurno neće biti lustracijski zakon kojim bi se s političkih
funkcija opozvali nekadašnji najistaknutiji komunisti i
dužnosnici tajnih službi, kako su predlagali socijaldemokrati i
demokršćani. Premijer Janez Drnovšek pozvao je njihove
predsjednike Janeza Janšu i Lojza Peterlea na razgovor o toj temi
tijekom ovog tjedna.
Janša je pristao da se prijedlog zakona o lustraciji, koji je još u
parlamentarnoj proceduri, zamrzne dok se konsenzusom ne dođe do
nacrta novog zakonskog teksta. Drnovšekovi liberalni demokrati
(LDS) stranka bez koje u parlamentu ništa ne može biti usvojeno,
nedavno su na svom kongresu u Mariboru prihvatili rezoluciju o
distanciranju demokratske Slovenije od komunističkog
totalitarizma.
Protiv toga se nije izjasnio ni predsjednik Milan Kučan, koji je
lani izjavio da bi lustracijski zakon kakav su predložili Peterle i
Janša Sloveniju opet mogao podijeliti, i da takav zakon on ne bi
potpisao.
(Hina) fl fp
101521 MET feb 98