BBC - PREGLED TISKA

BRITANSKI RADIO - BBC 9. II. 1998. Pregled tiska "'Hrvatska počinje primati financijske nagrade za svoju suradnju sa zapadnim vladama', prva je rečenica u tekstu u kojemu se novinar 'The Financial Timesa' Guy Dinmore osvrće na niz gospodarskih komercijalnih ugovora koje je Hrvatska nedavno potpisala ili ih se sprema potpisati, a koji su, kako se tvrdi, izravna posljedica zaokreta u političkoj sferi i osobito odluke od prošloga listopada da se deset osumnjičenih hrvatskih ratnih zločinaca izruči haaškome sudu za ratne zločine. Guy Dinmore piše kako se očekuje da ovoga tjedna hrvatski ministar obnove i razvitka Jure Radić potpiše ugovor vrijedan 600 milijuna dolara s američkom građevinskom grupacijom Bechtel za gradnju autoceste koja će Zagreb povezati sa slovenskom granicom, na zapadu, te s Bosnom i Hercegovinom i drugim najvećim hrvatskim gradom Splitom, na jugu. Od prošloga listopada Hrvatska je potpisala ugovore za gradnju autocesta ukupne vrijednosti 800 milijuna dolara sa još tri tvrtke: njemačkim Walter Bauom, talijanskom Astaldi i francuskom Bouygues. Projekt potvrđuje namjeru Hrvatske da postane glavna tranzitna ruta između njezinih jadranskih luka te zemalja srednje i istočne Europe. Zapadni diplomati u Zagrebu ističu kako sklapanje rečenih ugovora nije izravna posljedice izručivanja desetero optuženih sudu u Haagu, od kojih su trojica u međuvremenu oslobođeni optužaba te su se trijumfalno vratili kući, ali da je ono, po riječima jednog neimenovanog sudionika, svakako pomoglo u zatvaranju financijske konstrukcije cijeloga projekta. Američka kreditna agencija za izvozne poslove Eximbank suglasila se osigurati sredstva u iznosu od 250 milijuna dolara za nabavu građevinske opreme. U izjavi za 'The Financial Times' glasnogovornik Ministarstva obnove Vladimir Lončarević rekao je kako je Hrvatska u početku cestu Zagreb - Split željela izgraditi tako da cijelom dužinom ide preko hrvatskog teritorija, ali se američka administracija zalagala za kraću varijantu kojim će autocesta jednim dijelom ići preko teritorija Bosne i Hercegovine, a zatim i do Dubrovnika, na najjužnijem dijelu hrvatske jadranske obale. Za to je bila zainteresirana vlada Bosne i Hercegovine, a Hrvatska je odlučila preuzeti politički rizik budući da su se izgledi za regionalnu stabilnost znatno poboljšali nakon dolaska na vlast umjerene i prozapadno usmjerene vlade u republici srpskoj u Bosni i Hercegovini, kao i nakon američke odluke da u Bosni do daljnjega zadrži svoje oružane snage. Istovremeno, Hrvatska je u zaključnim fazama pregovora u kojima nastoji pronaći strane partnere za gradnju tri električne centrale ukupne vrijednosti od 1,3 milijarde dolara. Očekuje se da će američka tvrtka Enron dobiti ugovore za gradnju dviju centrala nedaleko od Zagreba, dok se za gradnju najveće elektrane na ugljen na jadranskoj obali natječu američka tvrtka Ensearch s britanskom grupom koju predvode Power Gen i National Power. Diplomati, međutim, upozoravaju kako na konačnu odluku mogu više utjecati politički nego gospodarski razlozi. 'The Financial Times' podsjeća kako je prije nešto više od godinu dana predsjednik Franjo Tuđman doslovno naredio nacionalnoj zrakoplovnoj tvrtki Croatia Airlines da svoju, tada dotrajalu, flotu putničkih zrakoplova zamijeni novima europskog proizvođača Airbus, a ne američkog Boinga, budući da su tada hrvatsko-američki odnosi bili na vrlo niskoj razini. Na sličan način američke tvrtke Bechtel i Ensearch sada se nadaju da će imati izravne koristi od nedavnog zatopljavanja tih odnosa, kaže se u zaključku teksta Guya Dinmorea u današnjem 'The Financial Timesu'. 100116 MET feb 98