ZAGREB, 9. veljače (Hina) - Stanje u kaznenim zavodima i zatvorima u Republici Hrvatskoj je dobro i u skladu sa zakonom, ocijenio je ministar pravosuđa Miroslav Šeparović predstavljajući na današnjim "Susretima u Vladi" Prijedlog
zakona o izvršavanju kazne zatvora. Hrvatske je zatvore dosad obišao velik broj predstavnika međunarodnih vladinih i nevladinih organizacija, no nisu imali ozbiljnih prigovora na stanje u njima, kazao je Šeparović, napominjući kako je od 1995. prisutan trend smanjenja broja osoba lišenih slobode.
ZAGREB, 9. veljače (Hina) - Stanje u kaznenim zavodima i zatvorima u
Republici Hrvatskoj je dobro i u skladu sa zakonom, ocijenio je
ministar pravosuđa Miroslav Šeparović predstavljajući na
današnjim "Susretima u Vladi" Prijedlog zakona o izvršavanju kazne
zatvora. Hrvatske je zatvore dosad obišao velik broj predstavnika
međunarodnih vladinih i nevladinih organizacija, no nisu imali
ozbiljnih prigovora na stanje u njima, kazao je Šeparović,
napominjući kako je od 1995. prisutan trend smanjenja broja osoba
lišenih slobode. #L#
Predloženim zakonom počinje reforma cjelokupnog zatvorskog
sustava, a taj se zakon nadovezuje na provedenu reformu kaznenog
zakonodavstva. Predloženi se zakon odnosi isključivo na kazne
zatvora, a posebnim će zakonima biti regulirane druge kazne,
primjerice rad za opće dobro, sankcije za maloljetnike.
Zakonom bi se kaznionice, zatvori i centri za izobrazbu zatvorskog
osoblja ustrojili kao organizacijske jedinice Ministarstva
pravosuđa, čime se, naglasio je Šeparović, želi postići još veća
kontrola i nadzor nad radom kaznenih zavoda i zatvora. U centrima za
izobrazbu zatvorskog osoblja trajno i stručno će se osposobljavati
sve strukture zaposlenika radi ujednačavanja zatvorske prakse i
zaštite prava kažnjenika.
Novost je i uvođenje sudske kontrole izvršavanja kazne putem suca
za izvršenje, po uzoru na druge demokratske zemlje. Izvršenje kazne
dosad je kontrolirala Uprava za izvršenje sankcija Ministarstva
pravosuđa i predsjednik Županijskog suda, a po zakonskom
prijedlogu sudac za izvršenje odlučivao bi o nizu prava kažnjenika
kao što su primjerice prekid izvršenja kazne, uvjetni otpust te o
nizu drugih prava koja mogu biti ugrožena radom uprave zatvora.
Zakon bi stupio na snagu šest mjeseci nakon donošenja, no, odredbe u
svezi suca za izvršenje stupile bi na snagu nakon godinu dana.
Ministar Šeparović je kao novinu istaknuo i mogućnost da kažnjenici
nesmetano pismeno komuniciraju s predstavnicima zakonodavne,
sudbene i izvršne vlasti te da ih u tome neće moći kontrolirati ni
uprava zatvora niti Ministarstvo pravosuđa. Strogo se poštuje
ustavna odredba o zabrani prisilnog rada u zatvorima, no
kažnjenicima je omogućeno da, ako žele, rade u zatvorima i da im se
iz naknade uplaćuju doprinosi za mirovinsko i invalidsko
osiguranje, rekao je ministar Šeparović.
Pomoćnik ministra pravosuđa Paško Romić izvijestio je da je u
proteklih sedam godina u uređenja zatvora i kaznenih zavoda uloženo
134 milijuna kuna, te da dnevni trošak po zatvoreniku sada iznosi
189 kuna. Popunjenost kapaciteta, prema podacima od 30. rujna '97.
u kaznenim zavodima je oko 66 posto (1139 kažnjenika), a u okružnim
zatvorima 75 posto (1228 kažnjenika).
U svezi sa štrajkom šesnaestoro kažnjenika srpske nacionalnosti u
splitskom Okružnom zatvoru, ministar Šeparović je kazao da su
štrajkali od 1. veljače do subote (7. veljače) popodne.
Pritvorenici smatraju da se radi o montiranom političkom procesu,
nezadovoljni su odvjetnicima i tražili su da im se sudi u Haagu,
rekao je Šeparović, dodajući da ih je zamolio da prekinu štrajk te
da se osobno zauzeo da Vrhovni sud što prije riješi njihove žalbe.
Objasnio je kako je njih petnaestoro nepravomoćno osuđeno na
zatvorske kazne od pet do 15 godina, većina zbog miniranja brane
Peruča. Radi se o djelima ratnih zločina protiv civilnog pučanstva
i ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika.
Na upit novinara, Šeparović je kazao da sporazum o imovinskim
odnosima Hrvatske i BiH nije do kraja usuglašen, a njegovo
potpisivanje ovisi o ukupnom rješenju svih pitanja vezanih za BiH i
Federaciju BiH.
(Hina) dm mć
091520 MET feb 98