VEČERNJI LIST-9. II - HRVATI I DALJE ZA...ANIĆ-HEREK 9-2

VEČERNJI LIST 9. II. 1998. Hrvati i dalje za neutralno Brčko Snježana Herek razgovarala je s Mijom Anićem, načelnikom Općinskog poglavarstva Ravne Brčko. Povod je zasjedanje Međunarodnog arbitražnog povjerenstva za Brčko. Na njemu se nisu pojavili hrvatski predstavnici, ali je hrvatska strana, polazeći od odgovornosti, ipak u Beč uputila osobnog izaslanika - Miju Anića koji je predsjedatelju Robertu Owenu, osobno predao pismeni prijedlog hrvatske strane za uređenje statusa općine Brčko. Pojašnjavajući zašto nema hrvatskih predstavnika u radu Povjerenstva, Anić kaže: "Prije tri mjeseca izvijestili smo međunarodnog arbitra Owena da istupamo iz Federalnog arbitražnog povjerenstva zbog jednostrane odluke Bošnjaka da u novoizgrađene objekte u naseljima Cerik i Bukvik na prostorima hrvatske općine Ravne Brčko usele isključivo prognane Bošnjake, čime je narušena etnička slika prijeratne brčanske općine. Tim su dopisom arbitar Owen i svi drugi međunarodni čimbenici pismeno obaviješteni kako dosadašnji predsjednik Federalnog povjerenstva Ejup Ganić ubuduće ne može zastupati i Hrvate na Međunarodnom arbitražnom sudu u sporu oko Brčkog sve dok se taj problem ne riješi". Anić pritom napominje kako ti lokalni nesporazumi nemaju nikakve veze s arbitražnim postupkom, odnosno, nastavlja: "Stav hrvatskih predstavnika ostao je nepromijenjen, što znači da se prostori predratne općine Brčko trebaju ustrojiti kao neutralno područje u kojem bi se unutarnje uređenje reguliralo međusobnim dogovorom ili putem međunarodne arbitraže. Predlažemo da se na području Brčkog osnuju tri općine - s bošnjačkom, hrvatskom i srpskom većinom. Sam grad Brčko uredio bi se kao distrikt pod izravnom upravom Gradskog vijeća. Smatramo da bi ovakav ustroj Brčkog trebao biti na snazi šest godina, a nakon toga bi se preispitala njegova učinkovitost". Na upit novinarke koliko je bošnjačkih povratnika, Anić odgovara: "Njih je oko 24.000. No, oni su već u prvom navratu uselili u 60 kuća u Ceriku i Bukviku, koji su na prostorima hrvatske općine Ravne Brčko, dok hrvatski prognanici nisu na raspolaganje dobili do sada niti jednu stambenu jedinicu. Na sve naše prosvjede o neravnopravnom položaju Hrvata Bošnjaci su se oglušili. Ne želeći raskorak s federalnim partnerom, na kraju smo popustili vjerujući u bolje sutra. No, onog trenutka kada je počela gradnja novih 30 kuća u koje bi se trebali useliti isključivo bošnjački povratnici, napustilo nas je strpljenje i prelila se čaša žuči. Spoznaja da više nije riječ o slučajnostima, nego o smišljenom sprječavanju naseljavanja Hrvata u brčanske općine i destimulaciji povratka Srba, iako u selu Cerik Bošnjaci nikada nisu bili nastanjeni, bilo je znak za uzbunu i samo točka na 'i'". Anić dodaje kako je u politici uvijek moguće naći rješenje, odnosno ukoliko se ne žele praviti kompromisi "onda je moguć 'rat'", a o tome kako će se dalje graditi suradnja s Bošnjacima, kaže: "Važno je da Bošnjaci konačno shvate kako nisu sami, nego da u Federaciji 'stanuju' zajedno s Hrvatima te da Dayton nema alternative". Vrativši se u razgovoru na ročište u Beču, Anić komentira što bi značila odluka da prostori predratne općine Brčko ne budu ustrojeni kao neutralno područje i kaže: "Donošenje takve odluke imalo bi dalekosežne posljedice za sve Hrvate ovog dijela bosanske Posavine i zaustavilo bi proces povratka prognanih na kojem i Međunarodna zajednica inzistira i požuruje da konačno počne". 090044 MET feb 98