AMERIČKI HERALD 7. - 8. II. EURO

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 7. - 8. II. 1998. Na istoku, strah od eura "Za manje od 11 mjeseci, najveće izvozno tržište za istočnu Europu nestat će. Njemačko gospodarstvo i snažna njemačka marka postat će dijelom Europske monetarne unije, u sklopu najambicioznijeg svjetskog gospodarskog eksperimenta, od pada komunizma 1989. koji je prisilio nekadašnji sovjetski blok da prihvati kapitalizam", piše Peter S. Green. "Za istočnu će Europu pravila, običaji i sigurnost trgovanja s Njemačkom zamijeniti golema i šarolika 'euro zona', koja će, po očekivanjima, uključivati 11 zemalja od Portugala do Finske. Bruxelles, Pariz i Bonn uglavnom pozdravljaju zajedničku europsku valutu; mnogi je smatraju ključem rasta i prosperiteta. No u bivšim komunističkim zemljama koje se sad žele pridružiti EU, dolazak eura čeka se s mješavinom straha, strepnje i pasivnosti. Mađarski veleposlanik u Bruxellesu Endre Juhasz izrazio je najveći strah istočne Europe, kad je u nedavnom govoru izjavio da se boji kako bi početak monetarne unije mogao odgoditi planirano proširenje EU na istočnu Europu. Deset zemalja srednje i istočne Europe želi se pridružiti EU, a pet njih (Mađarska, Poljska, Republika Češka, Estonija i Slovenija) na bržoj su traci. 'Dok se svi problemi u vezi s eurom ne riješe, od EU će se očekivati da se usredotoči na to pitanje, a ne na proširenje', izjavio je g. Juhasz. Stajalište iz Bruxellesa jest da je euro za istočne Europljane isključivo dobra vijest. 'Zajednička će valuta euro zonu učiniti dinamičnijim trgovinskim partnerom, s većim gospodarskim rastom', izjavio je glasnogovornik Europskog vijeća Patrick Child. 'Bit ćemo u položaju da primimo više izvoza od naših trgovinskih partnera.' No razgovori s dužnosnicima, poslovnim ljudima i ekonomistima govore da su istočnoeuropske zemlje oprezne, ili nepripremljene za zajedničku valutu. (...) 'To je dobro pitanje', izjavio je glasnogovornik Češke komore za industriju i transport, kad su ga upitali o učinku zajedničke valute. On je izjavio da komora tek počinje razmatrati taj problem. Za izvoznika iz Bukurešta, Mirceu Corasa, presudan je ishod. Njegovo maleno poduzeće izvozi rumunjski namještaj od drveta, uglavnom u Nizozemsku i Njemačku. Kako bi održala stabilno gospodarstvo dok uvodi reforme slobodnog tržišta, Rumunjska pričvršćuje svoju valutu, leu, uz inozemne monete. One će na posljetku biti zamijenjene eurom, a tečaj koji će rumunjska središnja banka izabrati poboljšat će ili uništiti posao g. Corasa. 'Bude li tečaj nepovoljan, moglo bi biti problema', izjavio je on. Primjerice, ako je leu precijenjen, rumunjskim će izvoznicima ići lošije. U slovačkom poduzeću Martimex Unico, euro je još jedna glavobolja na koju se zamjenik generalnog direktora Jan Durech mora usredotočiti. On kaže kako je u većini ugovora kalkulirano u dolarima i markama, a budući da je slovačka kruna nestabilna, 'treba razmotriti mnogo čimbenika.' 'Već imamo probleme s upravljanjem poduzećem, s obzirom na slomove banaka, visoke kamatne stope za zajmove i nemogućnost dolaženja do kapitala u ovoj zemlji', izjavio je on. 'Već sam 120% zaokupljen.' Između ostalog, napomenuo je poljski ministar financija Jaroslaw Stypa, istočni će Europljani morati razmisliti o novim strategijama prodaje, marketinga, određivanju cijena i drugom. (...) No g. Stypu, kao i mnoge druge u istočnoj Europi, posebice zabrinjava mogućnost da stvaranje zone zajedničke valute (koje uključuje 11 razvijenih gospodarstava) ostavi zemlje nečlanice izvan pobjedničkog kruga, barem u početku. 'Euro područje moglo bi stvoriti nešto poput učinka koji su imale carinske zone', izjavio je on. 'Moglo bi se dogoditi da će se nove prilike stvarati unutar područja eura - za proizvode koji su dosad bili nabavljani iz drugih zemalja.' Jedna je bojazan da će zajednička valuta prisiliti proizvode EU-a na izjednačavanje širom Europe, a tad bi jeftini istočni proizvođači izgubili svoju konkurentsku prednost. Također je moguće da će proizvođači željni opskrbljivanja nove euro zone radije postavljati nove pogone unutar zone, a ne u istočnoj Europi, koja je dosad bila omiljena lokacija za inozemnu proizvodnju, a posebice ukoliko tegobno pokretanje eura podigne zidove protekcionizma oko zone. G. Stypa i drugi također se boje da će s 10 europskih valuta bačenih u zaborav, trgovci valutom i špekulanti gađati valute srednje i istočne Europe, čija su gospodarstva osjetljivija na nemire od svojih zapadnih susjeda dubljeg džepa." 090043 MET feb 98