PREDAVANJE O KARDINALU STEPINCU

ZAGREB, 6. veljače (Hina) - Povodom 100. obljetnice rođenja i 38. obljetnice smrti Sluge božjega kardinala Alojzija Stepinca promicatelj postupka za njegovo proglašenje blaženim dr. Juraj Batelja održao je danas predavanje o Stepincu u Hrvatskom vojnom učilištu "Petar Zrinski" u Zagrebu. Postulator Kauze dr. Batelja u svom je predavanju pred časnicima i vojnicima Hrvatske vojske nastojao ukazati na značaj kardinala Stepinca u Crkvi te na njegovo zauzimanje za hrvatski narod.#L# Batelja je podsjetio je da je Stepinac rođen u Krašiću 1898. godine te da je 1930. godine u Rimu zaređen za svećenika a 1931. postavljen za ceremonijara ondašnjem zagrebačkom nadbiskupu Baueru. Stepinac je 1934. imenovan zagrebačkim nadbiskupom koadjutorom a u prosincu 1937. nakon Bauerove smrti postaje zagrebačkim nadbiskupom. Podsjetio je da je biskupsko geslo budućeg kardinala bilo "U tebe se Gospodine pouzdajem". Batelja je pri tom pripomenuo da je upravo to geslo bilo ugrađeno u život Crkve i hrvatskog naroda u tom teškom vremenu. Govorio je potom o dalekovidnosti mladog zagrebačkog nadbiskupa koji je prije početka II. Svjetskog rata u samom gradu Zagrebu osnovao 14 novih župa i pastoralnih središta te da je zaslužan za osnivanje i djelovanje hrvatskog Karitasa. Prema Bateljinim riječima nadbiskup, a potom kardinal Stepinac vrlo je brzo uvidio "duhovnu glad" hrvatskog naroda pa je do 1940. godine organizirao petnaestak euharistijskih kongresa diljem Zagrebačke nadbiskupije. Stepinac je zaslužan je i za uređenje svetišta Majke Božje Bistričke čije je podizanje smatrao kao pomoć u moralnom ozdravljenju naroda. Postulator Kauze također je naglasio da je Stepinac utjecao na prosvjećivanje naroda te da je pripomogao i prvom prevođenju Biblije na hrvatski jezik 1941. godine. Kardinal Stepinac propovijedao je da Crkva u narodu ne može biti slobodna ako narod nije slobodan, naglašava Batelja, nastavljajući kako je poznato i da je Stepinac već 1938. osudio ideologiju rasizma i da se u vrijeme Nezavisne Države Hrvatske zalagao za zaštitu Židova kod visokih ustaških dužnosnika te da je osuđivao svaki zločin. Batelja je posebno govorio o posljeratnom razdoblju Crkve u hrvatskom narodu koja je bila suočena s naletom materijalizma i aetizma, a posebno o progonu Crkve, katoličkih svećenika i nadpastira Stepinca. Govorio je potom o montiranom sudskom procesu iz 1946. o presudi Stepincu i njegovom zatočeništvu u Lepoglavi a potom u rodnom Krašiću do smrti 10. veljače 196. godine. Osvrćući se na kardinalove godine u Krašiću Batelja je kazao da su to godine njegove strpljivosti, izolacije i poniženja pred komunističkim vlastodršcima. To je vrijeme, naglasio je, u kojem je kardinal Stepinac suosjećajući s teškoćama svoga naroda čitao živote svetaca i Bibliju kako bi mogao utješiti sve oko sebe i naglašavati da se život isplati uložiti za promicanje kršćanskih vrijednosti. Batelja je ukazao na velike patnje Stepinca, koji se odupro nastojanjim vlastodržaca da se Crkva u Hrvata odvoji od Rima. Najavio je skori izlazak još jedne u nizu knjiga o životu kardinala Stepinca u kojoj će biti iznešene nove prosudbe o hrvatskom narodu što će, kako je rekao, pokazati kako je taj narod opstao uz pomoć svojih duhovnih pastira. (Hina) at il 061428 MET feb 98