FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

HNB: REZULTATI PRVE FAZE REVIZIJE STATISTIKE BILANCE PLAĆANJA

ZAGREB, 6. veljače (Hina) - Rezultati prve faze revizije statistike bilance plaćanja pokazuju značajno smanjenje deficita na tekućem računu platne bilance i značajno smanjenje stavke neto greške i propusti, istaknuo je zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke Zdravko Rogić na današnjoj konferenciji za novinare. Deficit tekućeg računa, po tim rezultatima, u 1995. je manji za 430 milijuna američkih dolara, u 1996. za 570 milijuna dolara, dok smanjenje za prvih devet mjeseci prošle godine iznosi 326 milijuna dolara. Naime, prema staroj metodologiji u prvih devet mjeseci 1997. deficit na tekućem računu je iznosio 1,43 milijarde dolara, a prema novoj metodologiji deficit je 1,087 milijardi dolara.
ZAGREB, 6. veljače (Hina) - Rezultati prve faze revizije statistike bilance plaćanja pokazuju značajno smanjenje deficita na tekućem računu platne bilance i značajno smanjenje stavke neto greške i propusti, istaknuo je zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke Zdravko Rogić na današnjoj konferenciji za novinare. Deficit tekućeg računa, po tim rezultatima, u 1995. je manji za 430 milijuna američkih dolara, u 1996. za 570 milijuna dolara, dok smanjenje za prvih devet mjeseci prošle godine iznosi 326 milijuna dolara. Naime, prema staroj metodologiji u prvih devet mjeseci 1997. deficit na tekućem računu je iznosio 1,43 milijarde dolara, a prema novoj metodologiji deficit je 1,087 milijardi dolara. #L# Rezultati revizije, koje su verificirali i stučnjaci MMF-a, pokazuju promjene na svim važnim stavkama platne bilance, na računu roba, usluga, transfera, istaknuo je Rogić. Na tekućem računu značajne su promjene metodologije vezane za stavku uvoza roba u kojeg je uključen i 'shopping' (do sada u turizmu), čija je vrijednost u 1996. godini dosegnula 860 milijuna dolara. Promjene se odnose i na određivanje vrijednosti uvoza prama f.o.b. kriteriju (iz statistike su isključene prateće usluge osiguranja i transporta), dok su s druge strane uključene neke nove stavke, npr. opskrba brodova u stranim lukama, uvoz u slobodne carinske zone, popravci i sl. Posebno važnim Rogić je ocijenio značajnu redukciju stavke neto greške i propusti. Naime, ta je stavka prema staroj metodologiji 1995. godine dosegnula 10,7 posto ukupne vrijednosti robnog izvoza i uvoza, a 1996. je nešto pala i iznosila je 6,7 posto. "Sada je to između četiri i pet posto", kazao je Rogić. Primjerice, u 1995. ta je stavka prema staroj metodologiji iznosila 1,3 milijarde dolara, a prema novoj to je 508 milijuna dolara. Zadovoljstvo obavljenim poslom i puno točnijom slikom platne bilance Hrvatske izrazio je i predstavnik MMF-a u Hrvatskoj Gary Callahan. I misija MMF-a, koja je tijekom siječnja boravila u Hrvatskoj, u prijevodu izvršnog sažetka izvješća misije MMF-a, koji je podjeljen novinarima, ocijenila je da postoji značajna podudarnost mišljenja misije MMF-a i HNB-a. Potvrdio je to i Callahan najavljujući pomoć MMF-a i u drugoj fazi revizije statistike. Naime, prva se faza ograničila na metodološka unaprijeđenja na temelju postojećih izvora podataka, dok će se druga faza (koja će trajati do kraja ove godine) proširiti na izvore podataka, posebice u područjima turizma i transporta. Odgovarajući na više novinarskih upita, guverner HNB dr. Marko Škreb najavio je da će središnja banka razmotriti mogućnosti smanjena obveze banaka na redeponiranje nove devizne štednje u inozemstvu. "Neće biti naglih odluka i promjena. Želimo sagledati sve posljedice takve odluke", kazao je Škreb. Potvrđujući ocjenu da su aktivne kamatne stope poslovnih banaka relativno visoke, oko 14 posto, Škreb je podsjetio da kamate ipak padaju već dvije godine, a očekuje i nastavak tog trenda. "Ne očekujemo trend brzog pada, jer to ovisi prvenstveno o brzini restrukturiranja banaka. Banke moraju poraditi na smanjenju troškova", poručio je Škreb, ukazujući i na visoku kamatnu maržu banaka (razlika aktivne i pasivne kamate) koja je nešto manja od 10 posto. Guverner središnje banke i ovom je prigodom ustvrdio da nema nikakvih razloga za devalvaciju kune, ponavljajući kako banke slobodno formiraju tečaj i kako tečaj nije vezan. Ni zbog PDV-a nema nikakvih razloga za promjenu tečaja, kazao je Škreb, upozoravajući pritom kako je "usljed histerije oko PDV-a došlo do vrlo velikog uvoza u prosincu prošle godine". Prosinac je po vrijednosti uvoza, zamijetio je Škreb, "apsolutni rekorder u 'novijoj hrvatskoj povijesti'". (Hina) bn db 061333 MET feb 98

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙