GLAS AMERIKE O POVRATKU HRVATA U BANJA LUKU

GLAS AMERIKE - VOA 5. II. 1998. Katolička crkva u Bosni i Hercegovini zagovara povratak svih proganika i izbjeglica svojim domovima. U razgovoru za Glas Amerike s Lindom Milišom o povratku banjalučkih Hrvata govori vikar banjalučke biskupije na zagrebačkom Kaptolu dr. Miljenko Aničić. "Na banjalučkom području nije bilo ratnog zločina s hrvatske strane. Zločine su prema nesrpskom stanovništvu, ali i dijelu srpskog počinili srpski ekstremisti, kaže dr. Miljenko Anić, podsjećajući kako je za vrijeme rata s područja banjalučke biskupije protjerano 70 tisuća katolika, među kojima najviše Hrvata te oko 230 tisuća Bošnjaka-Muslimana. 40 tisuća katolika protjerano je iz banjalučkog područja, 90 posto kuće je napustilo samo s vrećicama. 10 posto zamijenilo je imovinu, najviše njih sa zadarskim Srbima. Najveći dio biskupije za rata je bio u republici srpskoj. Od Daytonskog sporazuma na srpskom dijelu biskupije u općinama Bosanska Gradiška, Laktaši, Čelinac, Kotor Varoš, Banja Luka, Prnjavor, Sanski Most živi oko 10 tisuća katolika. Anketa koju provodi Zajednica Hrvata sjeverozapadne Bosne kaže da se veliki broj bosansko-hercegovačkih Hrvata izbjeglih u Republiku Hrvatsku želi vratiti kući. U posljednja dva tjedna želju za povratak izrazile su 74 hrvatske obitelji iz Banja Luke. = Ali ja ne vidim drugog izlaza nego otvoriti mogućnost povratka za sve, ne samo za Hrvate. Dakle, mi imamo preko 300 obitelji koje su se iz banjalučkog područja vratile u sela oko Drvara, srpskih. Dakle, na neki način proces je već počeo. Da ne govorim o ovim Srbima koji su došli ovdje u Hrvatsku, kojih je daleko veći broj. Vrlo mali , neznatan broj Hrvata se vratio u Banja Luku. I to ilegalno, tiho, da nitko ne primjeti. Ovog trenutka u hrvatskim selima sjeverozapadno od Banja Luke Šimići, Mući, Barlovci i Vrnjska, tisuće je praznih, iako popljačkanih kuće koje bi uz pomoć danskog, mogao obnoviti banjalučki Caritas. U ta se sela ljudi mogu vratiti. . = To nije nikakav ... A bio bi sigurno dobar znak i za Banja Luku i za ovu novu politiku koja navodno je počela. Najveći broj banjalučkih Hrvata, njih 20 tisuća protjeranih u kolovoza i rujnu '95. godine, smješten je u napuštene srpske kuće na području Okučana, Pakraca, Siska, Kostajnice i Karlovca. Premda dio njih razumije da mora iz srpskih kuća, čiji se vlasnici ili vraćaju ili spremaju za povratak, pitaju kuda dalje, kaže vikar banjalučke biskupije, ponavljajući kako jedino rješenje da sve protjerane i izbjegle s područja bivše države, povratak svih svojim kućama. Komentirajući glasine prema kojima se nakon srpskih kuća naredna izbjeglička destinacija Banjalučana mjesta koja u federaciji BIH-a nadziru Hrvati, Miljenko Aničić ponavlja stav Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini. 'Svi svojim kućama'. Izbjeglim Hrvatima poručuje da se u razgovorima koji je s biskupom banjalučkim Komaricom vodio s visokim dužnosnicima hrvatske Vlade jasno rečeno kako će Vlada Republike Hrvatske podupirati povratak svih Banjalučana i Posavljaka koji se žele vratiti. Premijer Mateša rekao nam je da im pokažemo mjesto u koje se ljudi žele vratiti i da će hrvatska Vlada odmah obnoviti 100 kuća, priča dr. Aničić. Što izbjeglim banjalučkim Hrvatima poručuje biskup Komarica? = Nemojte zaboraviti svoj dom, bez obzira hoćete li se vi vratiti u njega, to je vaša odluka. Bez obzira žele li se vratiti ili ne, svi građani Bosne i Hercegovine temeljem aneksa 7 Daytonskog sporazuma imaju pravo na povrat svoje imovine. Bilo da hoće doma, da žele zamijeniti ili prodati svoju kuću. Zato trebaju popuniti formular Međunarodne komisije za imovinske zahtjeve izbjeglih i raseljenih osoba. Nakon što su kuće morali napustiti s najlon-vrećicama, formular je jedini materijalni dokaz da posjeduju kuću ili stan iz kojih su protjerani ili su ih pod prisilom zamijenili, kaže dr. Miljenko Aničić. Upute za podnošenje zahtjeva za povrat imovine zainteresirani mogu dobiti u Caritasu banjalučke biskupije na zagrebačkom Kaptolu. (VOA) 060117 MET feb 98