BBC - TISAK

BRITANSKI RADIO - BBC 5. II. 1998. Rasplamsavanje iračke krize vodeća je tema današnjih britanskih listova. 'The Independent', pozivajući se ne izvore u Washingtonu, navodi kako će zrakoplovni udari protiv Iraka početi za 12 dana, 17. ovog mjeseca, ukoliko sadašnji diplomatski pokušaji da se kriza riješi ne budu dali ploda. Planeri smatraju da će to biti najpovoljnije vrijeme za udar. No, dakako, zadnju riječ ima predsjednik Bill Clinton. Taj bi rok Sjedinjenim Državama dao dovoljno vremena da dopuste francuskim i ruskim diplomatskim pokušajima da se kriza riješi mirnim putem. Upitana kada bi moglo doći do vojne akcije, američka državna tajnica Madeleine Albright je kazala - 'ne radi se niti o danima niti o mjesecima,' - to znači da se radi o tjednima. U tome će roku Sjedinjene Države u Perzijskom zaljevu okupiti tri nosača zrakoplova uz jedan britanski. Čini se da se Kuvajt složio da dopusti zrakoplovima da operiraju s njegovog teritorija. Američki ministar obrane William Cohen je kazao kako će udari biti jači od bilo čega što je poduzimano od Zaljevskog rata naovamo. Amerikanci kažu kako će bombardirati postrojenja za proizvodnju i skladištenje biološkoga i kemijskog oružja, zapovjedna i nadzorna središta, te specijalne postrojbe republikanske garde. Problem je, što se prve vrste ciljeva tiče, taj što su mnoge lokacije sumnjive, no ima malo dokaza. Nisu jasni pak niti postave zapovjednonadzornih središta, njih se stalno premješta. Treći cilj je, pretorijanska garda Sadama Huseina za koju inspektori Ujedinjenih naroda tvrde da je zadužena za skrivanje programa razvoja oružja masovnog uništenja broji cijelu jednu diviziju od 20 tisuća ljudi s 50 tankova, koja je razmještena uglavnom u Bagdadu. Istodobno pak s obzirom na vojnu opciju, pišu danas britanski listovi, javile su se i nade da bi diplomatskim putem kriza možda ipak mogla biti riješena. Jučer je bio znakova da bi ruska diplomatska inicijativa, kao i ona prijašnja u studenome, mogla uroditi plodom. U Iraku je bilo naznaka da bi Sadam mogao pristati na neki kompromis. Navodno da bi dopustio pristup u osam svojih palača koje se nalaze na popisu mjesta za koja inspektori Ujedinjenih naroda sumnjaju da Iračani u njima skrivaju biološko ili kemijsko oružje. O tome kako se pojačava pritisak međunarodne zajednice da strane u Bosni dopuste povratak izbjeglica njihovim domovima, iz Bonna za 'The Guardian' izvješćuje Ian Trainor. Bonn je od novog premijera Republike srpske Milorada Dodika zatražio da dopuste muslimanskim izbjeglicama da se vrate. Usporedni ultimatum upućen je bosanskim Muslimanima, od kojih se traži da Sarajevo otvore za Srbe i Hrvate. Dužnosnici Sjedinjenih Država i Europske unije u Bosni o složenim ovlastima da postavljaju ultimatume, donose uredbe i postavljaju rokove, izgradili su strategiju batine i mrkve kojom žele ponovno integrirati zemlju. Povratak izbjeglica zauzima središnji dio u planu da se to provede. Jučer je međunarodni civilni namjesnik u Bosni Carlos Westendorp posegnuo za svojim novim ovlastima koje je dobio u prosincu, te odredio izgled nove državne zastave oko koje se tri strane nisu mogle složiti. Prije je na isti način odlučio o izgledu nacionalne valute te izgledu registarskih pločica. Jučer je predsjedavajući bosansko-hercegovačkog predsjedništva Alija Izetbegović dobio rok da za dva tjedna poništi zakon iz 1995. godine, kojim su Srbima i Hrvatima koji su napustili Sarajevo bila ukinuta prava na posjedovanje imovine u gradu. Američki i europski dužnosnici drže kako bi se do ljeta u Sarajevo trebalo vratiti 20 tisuća Srba i Hrvata. Jučer je njemački ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel premijeru bosanskih Srba Dodiku kazao kako se mnogima među 250 tisuća bosanskih izbjeglica, većinom Muslimana koji se nalaze u Njemačkoj, mora dopustiti da se vrate u svoje domove u dijelu Bosne i Hercegovine koji drže Srbi. Pred ratom je izbjegla trećina pučanstva Bosne i Hercegovine, 1,5 milijuna ljudi, a u posljednje dvije godine vratilo ih se 400 tisuća, uključujući njih 100 tisuća iz Njemačke. No, samo 35 tisuća ljudi vratilo se tamo gdje su ostali u etničkom smislu manjina. Planira se od Sarajeva napraviti primjer ponovne uspostave etničke ravnoteže i suglasja, te da se potom pojača pritisak na hrvatske i srpske nacionaliste, piše Ian Trainor u 'The Guardianu'. Alija Izetbegović je kazao kako su Srbi i Hrvati dobrodošli u Sarajevo, no kazao je kako je potrebno da usporedni proces uslijedi i u Banja Luci, novom glavnom gradu bosanskih Srba. U 'The Timesu' iz Sarajeva Tom Walker javlja kako su sarajevski intelektualci koji su jučer prosvjedovali kod međunarodnog civilnog namjesnika Carlosa Westendorpa htjeli reći kako je državna zastava koju je nametnuo, posljednji način da se ubije naciju. U žurbi kako bi se bosansko-hercegovačkom timu dalo zastavu pod kojom treba nastupiti na Zimskoj olimpijadi koja u subotu počinje u Naganu u Japanu, Westendorp se odlučio za nenadahnutu zastavu koja je mješavina plave i žute boje s bijelim zvijezdama. Intelektualci na čelu s Muhamedom Filipovićem, profesorom logike sa sarajevskog sveučilišta, traže da se Bosancima dopusti da se na referendumu očituju o tome kakvu zastavu žele. Staru zastavu, štit s mačem koji dijeli skupinu ljiljana, hrvatski i srpski političari smatraju neprihvatljivom, budući da je povezana s ratnim muslimanskim režimom. Zastava koju je nametnuo senore Westendorp, uspoređuje se s kutijom za sapun. Izabrana je stoga što njena bezličnost ne može biti povezana niti sa srpskim, niti s hrvatskim, niti s muslimanskim simbolima. Duncan Bullivant, Westendorpov glasnogovornik, kazao je kako žuti trokut označava nadu ili sunce, dok žuto i plavo zajedno daju boje Vijeća Europe. Bosanski povjesničari su zgroženi da je time zemlji oduzeto pravo na zastavu i simbol koji potječu iz godine 1376. vladavine kralja Tvrtka. Njegova dinastija Kotromanića bila je naizmjenice bogumilska, pravoslavna i katolička, a motiv ljiljana i mača dolazi s jednog francuskog grba. Tek tijekom posljednjeg desetljeća ljiljan se povezuje s Muslimanima. Na Zimskoj olimpijadi bosanski su Srbi ionako odlučili nastupati pod bojama Jugoslavije. Sedmočlani bosanski tim koji je poslan u Japan ne bi imao ništa protiv stare zastave, pod kojom je Bosna nastupila na prethodnoj zimskoj Olimpijadi. (BBC) 060114 MET feb 98