SARAJEVO/ZAGREB, 5. veljače (Hina) - Supredsjedatelj Vijeća ministara BiH Haris Silajdžić izjavio je u razgovoru za sarajevski tjednik "Ljiljan" da se u idućih šest mjeseci mora osigurati politički okvir za funkcioniranje države Bosne
i Hercegovine, kao cjelovite i demokratske BiH. U protivnom bi, po njegovu mišljenju, moglo doći do konačne legalizacije podjele zemlje načinjene ratom.
SARAJEVO/ZAGREB, 5. veljače (Hina) - Supredsjedatelj Vijeća
ministara BiH Haris Silajdžić izjavio je u razgovoru za sarajevski
tjednik "Ljiljan" da se u idućih šest mjeseci mora osigurati
politički okvir za funkcioniranje države Bosne i Hercegovine, kao
cjelovite i demokratske BiH. U protivnom bi, po njegovu mišljenju,
moglo doći do konačne legalizacije podjele zemlje načinjene ratom.
#L#
Odgovarajući na pitanje zar ove godine ne bi bio prioritet
izgraditi Federaciju BiH, jer neki smatraju da "stabilna
Federacija stabilizira državu" , Silajdžić kaže:
"Federacija je unutarnje preuređenje države. Ne smijemo nikako
podrediti državu bilo čemu. Nismo branili Federaciju, već državu
BiH. U suprotnom, doći će do odvajanja pola BiH, a za ostatak bi se
trebalo sporazumijevati s akterima tzv. Herceg Bosne".
Na pitanje bi li iz takvih njegovih političkih tvrdnji "hrvatski
političari mogli zaključiti da on želi unitarnu BiH, odnosno
dominaciju Bošnjaka u Federaciji", Silajdžić je ustvrdio: "Nikada
do sada nisam eksplicite govorio o Bošnjacima. Sada kažem da je to
jedan ugroženi dio BiH. Dosta je bilo eksperimenata i međunarodna
zajednica ne bi smjela dovesti Bošnjake u defanzivu. A mogla bi ako
prihvati propagandu da oni žele dominaciju nad drugima". Dodao je
da možda takvih pojava ima na nekim lokalnim razinama, ali da "naša
generalna politika nije takva".
"O kakvoj dominaciji može biti riječi ako mi imamo paritet, veto i
konsenzus, praktično na svim razinama?! U tom slučaju može biti
riječi samo o dominaciji manjine nad većinom. Takva politika
deprimira ljude".
Dr. Silajdžić nadalje smatra da "oni s Pala samo čekaju da se
međunarodna zajednica umori ovdje u Bosni... ali ne zna ništa
konkretnije što bi to nagoviještalo".
"Mi bismo, kaže Silajdžić, eventualno, u međuvremenu trebali
poboljšati odnose s Hrvatskom" iako "izbacivanje Bošnjaka iz
Ustava Hrvatske nije dobar znak".
Upitan zašto nije osobno primio odličje kojim ga je odlikovao
predsjednik Tuđman, Silajdžić je odgovorio: "Recimo da sam tog dana
bio na putu".
Objašnjavajući šire, kao prioritetnu, ideju da se u budućih šest
mjeseci treba "uspostavljati državni okvir" za BiH, Silajdžić
kaže: "Ako to uspostavimo, bar de iure, onda svu budućnost treba
gledati u drugom svjetlu. Ako, pak, ne uspijemo, onda je to nešto
sasvim drugo".
A u tom bi slučaju i moguće povlačenje predsjednika Izetbegovića
"moglo imati dalekosežne posljedice"... "Ako ne možemo spriječiti
ni de iure (razjedinjenje države)", Silajdžić smatra da se treba
ograditi od cijelog projekta: "Zašto da sami upadamo u zamku u kojoj
će krajnji dojam biti da smo to sami izveli. Sutra će nam netko reći:
'Vi ste ovo potpisali!'".
U okviru ovakvih prosudbi Silajdžić ne pridaje važnost sljedećim
bosanskim izborima: "Kakvi izbori, kakva vlast, u kakvoj
državi?!... Hoće li do izbora postojati nešto što je nalik na
državu? To je pitanje!"
Povijest će ga, tvrdi Silajdžić, suditi po uspješnosti u stvaranju
državnih okvira. To ga zanima i to je njegov posao pa je zato čak
ponudio visokom predstavniku EU-a Carlosu Westendorpu da će se
povući iz politike ako ovaj, u zamjenu, provede određeni broj
zakona i ustanovi neke institucije.
Kao svoju glavnu zadaću u tom smjeru bosanski supremijer opisuje
pripremu i usvajanje 10 temeljnih, tzv. krovnih zakona, od kojih je
Zakon o stranim ulaganjima trenutačno najaktualniji. Rasprave oko
toga, ali i drugih zakona pokazuju, međutim, da ga predstavnici
međunarodne zajednice uvijek ne podupiru.
Silajdžić se posebice protivi zahtjevima da "entiteti, a ne država
provode proces privatizacije potvrdivši kako će zbog predloženih
zakona u tom području pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom BiH.
"Ukoliko bi entiteti bili sukcesori imovine BiH i imali državne
atribute, onda je ispunjen plan ovih ljudi koji trebaju ići u Den
Haag", rekao je Silajdžić upozoravajući kako se takvo stanje mora
izbjeći. On je istaknuo kako za takvo stajalište ima i osobnu
Izetbegovićevu potporu.
Silajdžić se zauzeo da se odmah nakon donošenja temeljnih zakona
bez kojih država ne može funkcionirati, uspostave i sve njene
institucije, zatim da se obilježe granice BiH, a nakon toga došla bi
na red i primjena svih međunarodnih konvencija koje BiH treba
slijediti
Niječući da bi on, kako su mu novinari prenijeli, kao "nekadašnji
miljenik međunarodnih političara" vodio rat s međunarodnom
zajednicom, Silajdžić je ustvrdio da (samo) "kritizira one
međunarodne političare koji ovdje kastriraju daytonski sporazum".
Spominje ipak da je na Međunarodnoj konferenciji u Bonnu spočitnuo
da se "ne bavimo suštinom problema, već perifernim problemima i
postavio im pitanje, je li daytonski sporazum pravni sporazum za
legalizaciju de facto situacije u BiH do koje smo došli agresijom i
genocidom?"
"Nakazno tumačenje (Daytona), sada odgovaram kao Bošnjak, dovodi
do getoizacije Bošnjaka. Reducira se teritorijalno, pravno pa i
politički. Ne kažem da to netko radi namjerno, ali rezultat je za
sada takav", ocijenio je supredsjedatelj Vijeća ministara Haris
Silajdžić u razgovoru koji je objavio najnoviji broj sarajevskog
"Ljiljana" .
(Hina) rm mb
051338 MET feb 98