AMERIČKI HERALD O SADAMU 4. II.

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 4. II. 1998. Još uvijek nije kasno za Irak "Kao i u sudbonosnim posljednjim satima prije početka Zaljevskog rata, sad se također nalazimo u kratkom razdoblju u kojem Sadam Husein može izbjeći vojni sukob sa Sjedinjenim Državama. Vješto miješajući diplomaciju s prijetnjom sile, Bill Clinton iračkom vođi daje posljednju priliku da sprječi kazneni zračni napad koji malo Amerikanaca želi, ali će većina poduprti. G. Clinton bi trebao iscrpiti diplomatske mogućnosti prije nego li naredi vojnu akciju. No diplomacija ne može biti šifra za popuštanje pred Sadamovim prkosom. Rusija je u ponedjeljak najavila plan kompromisa, kojim bi se UN- ovim inspektorima omogućio pristup ograničenom broju predsjedničkih palača. Bagdad je promptno otklonio prijedlog, iako Irak i Rusija možda još uvijek raspravljaju o nekim njegovim verzijama. Čak i kad bi se Rusija i Irak složili, kompromis je neprihvatljiv. Inspektori moraju biti slobodni da posjete svako mjesto za koje pretpostavljaju da sakriva oružja masovnog uništenja, a tu spadaju ne samo sve palače, već i zgrade unutar t izvan predsjedničkog bloka. Inspekcijski tim vjeruje da bi mnoge od tih zgrada mogle skrivati biološka i kemijska oružja ili dokumente o njihovom proizvođenju. Ping - pong između Iraka i Rusije govori da je okupljanje silne američke i britanske zračne sile zaokupilo Sadamovu pažnju. Povijest uči da bi on mogao jednostavno zavlačiti, u nadi da će polovične mjere podijeliti njegove protivnike, a Iraku ponuditi novi način izbjegavanja obveza. Rusija se čini posebice prijemljivom na taj potez. Ipak, postoje izgledi da će Sadam poduzeti nešto da izbjegne zračnu kampanju, koja bi mogla uništiti mnoga mjesta koja su mu draga. Ti ciljevi uključuju njegove brojne palače, baze u kojima žive njegovi najodaniji vojnici te stožere i urede služba sigurnosti, koje ga održavaju na vlasti. Da ispita Sadamove namjere, Washington bi trebao vidjeti može li Rusija postići da Irak prihvati slobodan pristup inspektora. Ukoliko ne može, g. Clinton bi pomoću dvije vojne akcije trebao pojačati diplomatski pritisak. Prvom bi akcijom trebao nametnuti Iraku potpunu zabranu letova, produživši zonu zabrane letenja koja sad pokriva južni i sjeverni dio zemlje. Sjedinjene bi Države također trebale zaustaviti nezakonite, unosne pošiljke iračke nafte iz Basre kroz Zaljev do Ujedinjenih arapskih emirata. U isto vrijeme, Washington bi trebao poduprti preporuku UN-ovog glavnog tajnika Kofija Annana te više nego udvostručiti dopuštenu iračku prodaju nafte, radi kupovine hrane i lijekova za Iračane. UN pažljivo nadgleda taj program, kako bi sprječio skretanje prihoda od nafte Sadamu ili vojsci. Ti bi koraci mogli navesti Irak na ustupke, no ako i ne bude tako, oni će pokazati da su Sjedinjene Države pokušale sve što je moguće da pokrenu Sadama prije započinjanja zračnog bombardiranja. Oni bi također olakšali g. Clintonu da utiša spekulacije kako trči u rat radi odvraćanja pažnje javnosti od slučaja Monice Lewinsky. Sadam bi trebao shvatiti da Amerika ne traži borbu, već da je ujedinjena u svom uvjerenju da se Iraku ne smije dopustiti da zadrži arsenal kemijskog i biološkog oružja. Još uvijek ima vremena da se sukob izbjegne. I Bill Clinton i Sadam Husein trebali bi to vrijeme dobro iskorisiti", završava uvodničar The New York Timesa, u članku koji prenosi The International Herald Tribune. 050242 MET feb 98