BBC - RAZGOVOR S VELEPOSLANIKOM ŽUŽULOM

BRITANSKI RADIO - BBC 2. II. 1998. Nakon razgovora hrvatskog ministra obrane Gojka Šuška s američkim ministrom obrane Williamom Cohenom i zamjenikom državnog tajnika Storbeom Talbotom u Washingtonu prošlog vikenda, dvije su zemlje objavile zajedničko priopćenje u kojemu je najavljeno brzo rješenje niza pitanja, od povratka izbjeglica i statusa Ploča do eventualnog učlanjenja Hrvatske u Partnerstvo za mir. Povodom toga Žarko Vodinelić je razgovarao s hrvatskim veleposlanikom u Washintonu Miomirom Žužulom i najprije ga upitao znači li to da su riješena sporna pitanja koja su opterećivala američko-hrvatske odnose u posljednje vrijeme. = Moja je procjena, mislim da je opće mišljenje, da sada Sjedinjene Američke Države i Hrvatska ulaze u jednu novu fazu odnosa. Sad kad su riješeni osnovni problemi koje je imala Hrvatska, znači završetak UNTAES-a mandata i kada su riješeni određeni problemi, što te i vi rekli, problemi koji su opterećivali bilateralne odnose, mislim da možemo ući u fazu i razvoja jedne drugačije kvalitete u odnosima i taj posjet je u tom smislu i bio pripreman, a mislim da se u tom smislu i odvijao. - Jesu li točni dojmovi koje su iznijeli neki promatrači da je Hrvatska popustila pritisku Washingtona u nekim pitanjima u kojima su se dvije zemlje dosad razilazile, na primjer u rješenju spora oko Ploča i nedvosmisleno prihvaćanje svih izbjeglica o čemu je prije bilo sporenja. = Ja mislim da je sporenja više bilo u interpretaciji i u tome koliki je stupanj politizacije bio svemu pridavan. Hrvatska ne samo da je prihvatila da će riješiti pitanje Ploča davno u vrijeme potpisivanja Washingtonskog sporazuma, nego luka Ploče funkcionira manje-više na način na koji će funkcionirati u budućnosti cijelo ovo vrijeme. Nitko se ne pita na koji način je sve ono što je dolazio u Bosnu i Hercegovinu, od humanitarne pomoći, kompletne gospodarske, veza koje postoje do svega ostaloga, dolazilo je naravno kroz Ploče. I obostrani interes je i Bosne i Hercegovine i federacije, između Hrvata i Bošnjaka, i naravno Republike Hrvatske da se to riješi. I tu nije uopće potreban pritisak niti Amerike niti bilo koga. To je stavljeno u kontekst ukupne provedbe Daytonskih sporazuma i u tome pogledu se Sjedinjene Američke Države pojavljuju kao nekakav posrednik. Novo je utoliko što je dogovoren datum do kada će se to napraviti i što su usaglašeni osnovni principi na kojima će se to napraviti. A na temelju tih principa će jedna i druga delegacija usaglasiti sporazum. - Spomenuli ste vremenski rok za Ploče. Je li možda bilo riječi o nekim konkretnim rokovima za učlanjenje Hrvatske u Partnerstvo za mir? = Nije bilo u konkretnim terminima govora, i teško da je moglo biti u ovome. Mi imamo jedan program koji proizlazi iz smjernica koje je izrekao predsjednik Tuđman u svom obraćanju Saboru, a to je priključenje općenito NATO-u, znači kroz Partnerstvo za mir i Europskoj uniji. Ja mislim da ćemo mi operacionalizirati, razraditi vremensku shemu, a unutar toga nije za nas presudno pitanje trenutka u kojem ćemo se uključiti u Partnerstvo za mir. Puno je važnije koja je kvaliteta tog ugovora kojeg ćemo tada potpisati. Jer danas ulazak u Partnerstvo za mir predstavlja samo početnu točku prema konačnoj stanici, a konačna stanica je uključenje u NATO. Da li se to dogodi tri mjeseca prije ili tri mjeseca poslije, to nije od presudne važnosti. Od presudne važnosti je da je jasno da onog trenutka kad Hrvatska se priključi u Partnerstvo za mir, je da kuda to njeno priključivanje vodi. Mi očekujemo intenzivirati svoje pregovore i sa Sjedinjenim Američkim Državama ili sa svim zemljama članicama negdje kroz sljedećih šest do osam mjeseci i negdje potkraj godine eventualno privoditi kraju pregovore o pristupanju Hrvatske Partnerstvu uza mir. Ali opet kažem, na ovaj način o kojem sam govorio. Mislim da prije definitivne odluke sljedeće godine o proširenju NATO-a da bi Hrvatska trebala biti već čvrsto učvršćena u tom vagonu koji vodi prema konačnom cilju. - Kako biste vi onda ocijenili sadašnju fazu hrvatsko-američkih odnosa? Je li, po vašem mišljenju, prošlo razdoblje koje se moglo ocijeniti kao razdoblje zahlađenja iz prošle godine? = Svakome tko prati imalo pobliže odnos između Sjedinjenih Američkih Država i Hrvatske potpuno je jasno da ti odnosi su uvijek definirani, a barem gledani kroz prizmu provedbe Daytonskog sporazuma. Prošle godine smo imali određene nejasnoće, neizvjesnosti, probleme u provedbi sporazuma. Mislim da su ti problemi i nejasnoće riješeni. U ovu godinu, rekao bih, Hrvatska i Sjedinjene Američke Države ulaze bez ikakvih otvorenih problema u bilateralnim odnosima, i mislim da je na nama i s jedne i s druge strane, a naravno prvenstveno na nama iz Hrvatske da onda takovu situaciju na određeni način pretvorimo u kvalitetne, trajno čvrste i stabilne odnose. Ja sam uvjeren da će Hrvatska učiniti sve sa svoje strane, a jednako tako sam uvjeren da je to interes i Sjedinjenih Američkih država i zapravo svakoga onoga koji hoće trajanju stabilizaciju. Znači očekujem jednu godinu za koju mislim da će donijeti bitni napredak i u provedbi Daytonskih sporazuma, a onda i učvršćenju hrvatsko-američkih odnosa. (BBC) 030222 MET feb 98