ANKARA, 31. siječnja (Hina) - Turski premijer Mesut Yilmaz izajvio je u subotu kako je Washington već donio odluku o napadu na Irak, ne iznoseći pretpostavke na kojima temelji takvu tvrdnju.
ANKARA, 31. siječnja (Hina) - Turski premijer Mesut Yilmaz izajvio
je u subotu kako je Washington već donio odluku o napadu na Irak, ne
iznoseći pretpostavke na kojima temelji takvu tvrdnju.#L#
"Sjedinjene Države su se već odlučile za napad na Irak", rekao je
skupini novinara premijer Yilmaz, ne navodeći kada bi moglo doći do
vojne akcije.
Turska je jasno stavila do znanja svojim zapadnim saveznicima kako
nije spremna sudjelovati u bilo kakvoj novoj vojnoj akciji protiv
Iraka. To je posebice naglasio potpredsjednik turske vlade Bulent
Ecevit (Edževit), dodavši kako ni jedna zemlja ne bi trebala
očekivati takvu pomoć.
Podsjetio je da je njegova zemlja, koja je odigrala ključnu ulogu
tijekom Zaljevskog rata 1991., od tada pa do danas, imala izravne i
neizravne štete u iznosu od oko 35 milijardi dolara. "Bila je to
isuviše visoka cijena naše solidarnosti sa zapadnim saveznicima",
rekao je.
Od Ecevitove se izjave u značajnoj mjeri razlikuje stajalište
premijera Mesuta Yilmaza prema mogućem drugom dijelu "Pustinjske
oluje", ovoga puta isključivo nad Irakom. Naime, Yilmaz je obznanio
kako Turska neće aktivno sudjelovati u novim vojnim operacijama
protiv režima Sadama Huseina, što praktički znači da Ankara ne
odbacuje moguću logističku ili neku drugu potporu novoj zaljevskoj
ratnoj koaliciji.
Iz toga je posredno moguće zaključiti da bi vlada u Anakri, u
određenoj situaciji, mogla pristati da se ponovo koristi njezina
zrakoplovna baza Incirlik (Indžirlik), u neposrednoj blizini
Iraka, za polijetanje borbenih zrakoplova.
Inače, ta baza koju koriste Amerikanci i Britanci za kontrolu zone
zabrane letenja iznad sjevernog Iraka, odigrala je ključnu ulogu
tijekom napada na Sadamove postrojbe u Zaljevskom ratu.
Hoće li Turska možda promjeniti svoje sadašnje stajalište glede
nove vojne intervencije na Irak, znat će, sasvim sigurno, nakon
posjete američkog ministra obrane Williema Cohena Ankari 8. i 9.
veljače, te njegovog obilaska više drugih zaljevskih zemalja.
(Hina) sk dh
311331 MET jan 98