28. I. ŠVICARSKI TRIBUNE DE GENEVE O PRUŽANJU AZILA

ŠVICARSKA TRIBUNE DE GENEVE 28. I. 1998. "Ne moramo se stidjeti zbog naše politike pružanja azila" Novinar lista Denis Barrelet piše o švicarskoj politici prihvaćanja osoba koje traže azil. U članku, između ostaloga, stoji: "Postoje dvije stvari koje Daniel Gerber ne prihvaća: da se švicarsku politiku pružanja azila naziva represivnom i da se pri tome prave usporedbe s Drugim svjetskim ratom. 'Tada su namjerno odbijali žrtve progona. Danas pružamo zaštitu svima koji su progonjeni. A ako, nakon brižljivog razmatranja zahtjeva, Ured za prognanike odgovori negativno, još uvijek postoji mogućnost ulaganja žalbe nezavisnom sudskom povjerenstvu'. Nakon što se već stotinu dana nalazi na čelu Ureda za prognanike, Jean-Daniel Gerber kategorički kaže: 'Ne moramo se stidjeti zbog švicarske politike pružanja azila'. Uz Nizozemsku, Švicarska dobiva najveći broj zahtjeva za izdavanjem azila po glavi stanovnika. Ona osigurava jednu od najboljih sredina i pomaže prognanike sve do trenutka stvarnog odlaska. Prošle je godine Švicarska na to prvi put potrošila više od milijarde franaka. Postotak izdavanja azila viši je od prosjeka zapadnih država. 'Unatoč svemu tome, naša politika izdavanja azila nalazi se na lošem glasu!' (...) S druge strane, ne može se reći ni da je ta politika izuzetno velikodušna. Jean-Daniel Gerber podsjeća da 'se stalno poduzimaju napori za sprječavanje zlorabe, ali i pri prisilnoj repatrijaciji'. Novčana pomoć manja je od 20 posto one koja se daje švicarskim državljanima, a oni koji je zatraže dobivaju samo 3 švicarska franka džeparca dnevno. Novi voditelj Ureda za prognanike ne niječe postojanje nekih problema. On drži da se njegov ured previše bavi svakodnevnim problemima i da, budući da je izložen svakakvim pritiscima, ima skučen manevarski prostor. Osim toga, on smatra 'vrlo zabrinjavajućim' zloporabe počinjene pod zaštitom zakona, a njima se koriste osobe čiji je jedini cilj da što dulje ostanu u Švicarskoj, znajući da je vrijeme na njihovoj strani. (...)" U nastavku članka spominje se i kriminal, budući da je sve veći broj osoba koje traže azil povezan s krijumčarenjem droge, ali i zbog krađa, provala i otimanja. U manjem, odvojenom članku, naveden je broj zahtjeva za pružanje azila iz pojedinih država. Tako je Švicarska primila 23 982 zahtjeva, a porast u odnosu na prijašnje godine objašnjava se izbjegličkim valom koji je krenuo iz Albanije prema Italiji. Prema državama iz kojih dolaze osobe koje traže azil i dalje se na prvom mjestu nalazi SR Jugoslavija (8913 molbi), slijede joj Albanija i Sri Lanka, a Bosna i Hercegovina nalazi se na četvrtom mjestu s 1967 molbi za izdavanjem azila. Najveći postotak udovoljenih molbi odnosi se na Iračane (69 posto), Turke (47,8 posto) i na bosanske građane (30,6 posto), ali je tu uglavnom riječ o spajanju razdvojenih članova obitelji. Budući da se povećao i broj odlazaka iz Švicarske, to se uglavnom objašnjava vraćanjem bosanskih građana i onih s područja bivše Jugoslavije. 290217 MET jan 98