SVIJET U ŠEST SATI

ZAGREB, 28. siječnja (Hina) STRASBOURG - Potpredsjednica hrvatske Vlade dr. Ljerka Mintas- Hodak i potpredsjednik Europskog suda za ljudska prava Rudolf Bernhardt razgovarali su u utorak u Strasbourgu o djelovanju budućeg suda i o slučajevima koji će se vjerojatno pred njim najčešće pojavljivati. "Razgovarali smo uglavnom o radu budućeg suda, koji će započeti djelovanje u studenom ove godine, i o predmetima za koje se očekuje da će se najčešće pred njim pojavljivati", rekla je u izjavi nakon sastanka dr. Mintas-Hodak. Potpredsjednik Bernhardt dodao je također da su osnovna tema razgovora bili tipični slučajevi koji su se do sada pojavljivali pred Sudom te predmeti za koje se očekuje da će se ubuduće rješavati. Jedinstveni Europski sud za ljudska prava trebao bi početi s radom prvoga studenog ove godine, a zamijenit će dosadašnji Europski sud i Europsku komisiju za ljudska prava. STRASBOURG - Razni aspekti poštivanja ljudskih prava u Hrvatskoj, a posebno zakonodavne promjene, sloboda medija i položaj nacionalnih manjina, bili su tema razgovora potpredsjednice hrvatske Vlade dr. Ljerke Mintas-Hodak i direktora za ljudska prava Vijeća Europe Pierrea Henria Imberta u utorak u Strasbourgu. "Posebno je bilo riječi o primjeni zakona o udrugama", istaknula je nakon razgovora potpredsjednica Vlade koja boravi u trodnevnom posjetu Strasbourgu, dodavši da je svoje sugovornike izvijestila o velikom broju preregistracija koje su u tijeku kako bi se uskladile s novim zakonom. "Razgovarali smo i o zakonodavnim promjenama koje su slijedile u Hrvatskoj nakon njezina prijema u Vijeće Europe", dodao je Imbert. ZAGREB - Prvi ovogodišnji sastanak nacionalnih koordinatora Srednjeuropske inicijative (SEI) pod hrvatskim predsjedanjem završio je u utorak u Zagrebu, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova. Tijekom dvodnevnog konstruktivnog rada dogovoren je kalendar aktivnosti za ovu godinu, te je prihvaćen hrvatski prijedlog da se sastanak ministara vanjskih poslova svih zemalja članica održi 5. i 6. lipnja na Brijunima. Tijekom dvodnevnog rada usvojen je i hrvatski prijedlog plana i provedbe projekata za ovu godinu. Poseban će naglasak biti stavljen na konkretnu suradnju zemalja članica, te je predložen čitav niz projekata od zajedničkog interesa za članice SEI. Republika Hrvatska, kao predsjedavatelj i djelatne skupine za turizam, predložila je pilot projekt razvitka turizma ruralnih regija, koji je naišao na odobravanje. LJUBLJANA - Slovenski ministar vanjskih poslova Boris Frlec izjavio je u utorak za slovenski radio da približavanje u stajalištima o kopnenoj granici između Slovenije i Hrvatske, koje je bilo postignuto na njegovu nedavnom sastanku s hrvatskim ministrom vanjskih poslova dr. Matom Granićem u Otočcu na Krki, treba još proći političku i parlamentarnu potvrdu i da su neopravdane ocjene kako je tim približavanjem bila oslabljena slovenska pregovaračka pozicija. Frlec je pojasnio da je potvrđeno kako je vojni objekt na Svetoj Geri po katastarskom načelu na hrvatskoj strani, no da će budući ugovor o granici s Hrvatskom biti cjelovit, uključujući i granicu na moru, pa u tom smislu na kopnu ostaje "tri, četiri ili pet" spornih točaka koje zahtijevaju politički dogovor, a među njima je i Sveta Gera. LJUBLJANA - Kod određivanja morske granice u Piranskom zaljevu moguće je postići kompromis koji bi zadovoljio i hrvatski i slovenski nacionalni interes, izjavio je, među ostalim, u utorak u razgovoru za slovensku televiziju ministar vanjskih poslova Slovenije Boris Frlec.On je pritom pojasnio da je slovenski interes teritorijalni koridor za izlazak u međunarodne vode, a hrvatski da zadrži morsku granicu s Italijom.Na pitanje da komentira mogućnost međunarodne arbitraže u još neriješenim pitanjima ako u nekoliko idućih mjeseci ne dođe do sporazuma Hrvatske i Slovenije, što je u utorak spomenuo hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman, Frlec je rekao da bi to značilo da se dvije suverene države o tome nisu mogle sporazumjeti i da bi morale naći nekoga tko će u tom pitanju arbitrirati, te se složiti unaprijed s rezultatom arbitraže. DEN HAAG - Na suđenju generalu Tihomiru Blaškiću pred Međunarodnim sudom za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) u utorak su saslušana dva svjedoka optužbe. Osoba koja je svjedočila pod pseudonimom "svjedok X", govorila je o događajima u Busovači u prvoj polovici 1993. godine. Prije "svjedoka X", svjedočila je osoba, čiji identitet i sadržaj iskaza nisu otkriveni. Suđenje generalu Blaškiću nastavlja se u srijedu. DEN HAAG - Branitelji Darija Kordića i Marija Čerkeza pred Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) zatražili su u utorak od sudskog vijeća da odbaci zahtjev tužiteljstva za prekid predraspravnog postupka dok se ne izmijeni optužnica. Tužitelji u postupku protiv Kordića i Čerkeza zatražili su u ponedjeljak od sudskog vijeća da do 2. ožujka 1998. obustavi predraspravni postupak i razmatranje preliminarnih zahtjeva dok ne završe tekuću istragu kako bi izmijenili i dopunili optužnicu. Zagrebački odvjetnik Mitko Naumovski, koji zastupa Kordića, i odvjetnik iz Rijeke Božidar Kovačić, koji brani Čerkeza, izjavili su u utorak na javnoj raspravi pred Prvostupanjskim sudskim vijećem kako je očito da tužitelji nisu spremni za početak suđenja u ovom predmetu iako je prošlo više od dvije godine od podizanja optužnice. Stoga predlažu da se zahtjev tužitelja odbaci kao neutemeljen, jer odgoda postupka ugrožava pravo okrivljenika na brzo i pravično suđenje. BEČ - Austrijski kancelar Viktor Klima predložio je u utorak sastav novog Vijeća za hrvatsku narodnu skupinu u Austriji kojom su gradišćanski Hrvati uglavnom zadovoljni. Nekoliko najvažnijih društava gradišćanskih Hrvata poslala su zajedničko pismo austrijskoj vladi, zahtjevajući neodgodivo konstituiranje Vijeća za hrvatsku narodnu skupinu kako bi se mogli rješavati zahtjevi koje je u svom posljednjem mandatu Vijeće uputilo vladi. Zahtjevi vladi sadrže, prvi put u povijesti Vijeća, zajedničke prijedloge da se poboljša status gradišćanskih Hrvata. BANJA LUKA - Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Carlos Westendorp je u utorak pozvao novu vladu bosanskih Srba da preuzme vlast i najavio da će novo sjedište vlade Republike Srpske (RS) biti Banja Luka. "Naš je prioritet da nova vlada preuzme vlast", izjavio je Westendorp u utorak nakon sastanka s predsjednicom Biljanom Plavšić. MONS - Nasilje naoružanih albanskih skupina na Kosovu moglo bi imati ozbiljne posljedice za južni Balkan u trenutku kad NATO-ove mirovne snage utvrđuju svoju nazočnost u BiH, u utorak je izjavio viši vojni dužnosnik NATO-a, javlja Reuters. Višetjedni prošlogodišnji nemiri u Albaniji, tijekom kojih su pokradena skladišta vojnog oružja, rezultirali su prebacivanjem oružja na Kosovo, izjavio je taj dužnosnik u Vrhovnom stožeru ujedinjenih snaga u Europi (SHAPE) u belgijskome gradu Monsu. Napadi na srbijansku policiju u toj nemirnoj pokrajini od tada su znatno učestaliji a NATO dobiva redovna izvješća tajnih službi o stanju na području koje bi se moglo postati novo balkansko žarište. GAZA - Arapske države načelno su se složile da održe summit na kojem bi raspravljale o zaustavljenom bliskoistočnom mirovnom procesu, u utorak je izjavio viši palestinski dužnosnik. "Sve arapske države prihvatile su ideju o arapskom summitu kako bi se nametnulo poštivanje prava Palestinaca. Arapske diplomatske aktivnosti vodit će u smjeru održavanja arapskog summita ali za sada se raspravlja o tome bi li trebalo održati prošireni ili mini summit", izjavio je ministar planiranja Nabil Shaath. GAZA - Palestinski predsjednik Jaser Arafat u utorak je odbio američki prijedlog da se izraelske postrojbe postupno povuku iz Zapadne obale u zamjenu za oštrije mjere u suzbijanju terorizma. Upitan pristaje li na postupno povlačenje, Arafat je novinarima odgovorio: "Definitivno, ne". Palestinski je predsjednik to izjavio nakon povratka s turneje europskim i arapskim zemljama, na koju je krenuo kako bi zadobio podršku da se ispune palestinski zahtjevi za izraelskim dugo odgađanim povlačenjem sa Zapadne obale - kao što je dogovoreno mirovnim sporazumom iz 1993. godine. GAZA - Palestinska vlada je u utorak pozvala stanovništvo na "masovnu mobilizaciju" i "mirne prosvjede" protiv izraelske politike naseljavanja, rekao je palestinski dužnosnik."Vlada poziva stanovništvo da se masovno mobilizira i organizira mirne prosvjede protiv izraelske politike konfisciranja zemljišta i kuća na Zapadnoj obali, Gazi i Jeruzalemu", izjavio je ministar informiranja Yaser Abed Rabbo nakon sastanka vlade u Gazi. NESHER - Izraelski premijer Benjamin Netanyahu požalio se u utorak da Palestinci nisu napravili gotovo ništa kako bi se spriječili napadi islamističkih terorista.U međuvremenu su dvojica izraelskih Arapa zadržani u pritvoru zbog sumnje da su planirali napad na Jeruzalem. Dvojica Palestinaca, navodno pripadnici islamističke ekstremističke skupine Hamasa, uhićeni su prošloga vikenda. WASHINGTON - Američka državna tajnica Madeleine Albright otputovat će u srijedu u Europu kako bi razgovarala s ministrima vanjskih poslova Velike Britanije, Francuske i Rusije o iračkoj krizi. Albright će prvo posjetiti Pariz, gdje će se sastati s francuskim ministrom vanjskih poslova Hubertom Vedrineom, zatim u London, gdje će razgovarati s britanskim ministrom vanjskih poslova Robinom Cookom, a u Madridu će se vjerojatno sastati s ruskim ministrom vanjskih poslova Jevgenijem Primakovim, izjavio je u utorak visoki američki dužnosnik. BRUXELLES - Ministri vanjskih poslova Europske unije postigli su slab napredak u rješavanju trgovinskih pitanja, kada su se u novom Vijeću za suradnju Europske unije i Rusije u utorak sastali s ruskim ministrom vanjskih poslova Jevgenijem Primakovim. "Ništa danas nije riješeno", rekao je jedan diplomat, nakon dvosatnog sastanka, koji su Primakov i britanski ministar vanjskih poslova Robin Cook, predstavljajući Europsku uniju, proglasili "povijesnim". Obje strane su došle na sastanak, održan u sklopu prošle godine postignutog sporazuma o suradnji, s popisom želja za trgovinu i ulaganja. Ono što je iz sastanka proizašlo, naličilo je više na radni program za buduće rasprave, nego na sporazum. BAGDAD - Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Viktor Posuvaljuk kazao je prije razgovora u Bagdadu u utorak da kriza u odnosima između Iraka i UN-a mora biti riješena bez uporabe vojne sile.Posuvaljuk je izaslanik ruskog predsjednika Borisa Jeljcina i nosi pisanu poruku iračkom predsjedniku Saddamu Husseinu, te će razgovarati s visokim iračkim dužnsnicima o mogućnostima za izbjegavanje sukoba. PARIZ - Glavni tajnik UN-a Kofi Annan izjavio je u utorak u Parizu da je u "stalnoj vezi s alžirskom vladom kako bi se zaustavila krvoprolića u toj državi". Annan se u Parizu sastao s francuskim ministrom vanjskih poslova Hubertom Vedrineom (Iber Vedrin). Prije tjedan dana europsko izaslanstvo u Alžiru izrazilo je žaljenje jer alžirska vlada nije pristala da se u zemlju pošalje misija UN-a, koja bi bila zadužena za istragu o krvoprolićima. "Posjet europske trojke je početak. Ja sam u kontaktu s alžirskom vladom. Vjerujem da smo svi obavezni surađivati, zaustaviti ubojstva i pronaći rješenje", rekao je glavni tajnik UN-a. WASHINGTON - Glavni tajnik UN-a Kofi Annan u utorak je ocijenio da je u zadnjih mjesec dana mandata UNTAES-a postignut značajan daljnji napredak u reintegraciji Podunavlja, ali da još treba učiniti važne pomake na ključnim područjima imovinskih pitanja, stanarskih prava, financiranja Zajedničkog vijeća općina i pune provedbe zakona o amnestiji. "U razdoblju od mojega prijašnjeg izvješća napredak je i dalje postizan na mnogim pitanjima i vlada je, posebice, pokazala pohvalnu energiju i predanost u provedbi svojega sveobuhvatnog programa nacionalnog pomirenja", kaže Annan u posljednjem izvješću Vijeću sigurnosti o UNTAES-u objavljenom u sjedištu svjetske organizacije u New Yorku. Ističući da je hrvatski predsjednik na obilježavanju završetka mandata UNTAES-a potvrdio namjeru vlade da ispuni obveze i sam se obvezao da ne dopusti ekstremističkim elementima da potkopaju postignuća UNTAES-a Annan ističe da će "ključni element da se učvrste ta postignuća biti dokazivanje, praktičnim koracima, odlučnosti vlasti u zaštiti prava svih manjina, u skladu sa prihvaćenim međunarodnim standardima". "Napredak na nacionalnoj razini, ipak, treba biti podjednako praćen na lokalnoj razini gdje su se odbori za pomirbu uglavnom usmjerili na tehnička pitanja povratka dok su zanemarili šire zadaće pomirbe. Snažna potpora središnjih vlasti i uključenost u pomirenje i dalje je potrebna." Što se tiče problema oko rješavanja imovinskih pitanja, stanarskih prava, financiranja Zajedničkog vijeća općina i provedbe zakona o amnestiji Annan ocjenjuje da bi "nedovoljan napredak na ovim obećanjima moglo imati ozbiljne posljedice i, s nagrizanjem lokalnog povjerenja u vladina obećanja, odraziti se na drugim područjima". "Hrvatska vlada mora odgovoriti na ta pitanja s istom energijom koju je pokazala na drugim područjima od rujna 1997.", poručuje glavni tajnik. Glavni tajnik piše i da broj podnesenih izvješća o zlostavljanju Srba nastavlja izazivati zabrinutost. Srbi su izloženi prijetnjama da moraju napustiti hrvatske kuće; broj prijetećih pisama, telefonskih poziva i zlostavljanja se povećao, a podjednako su zabrinjavajuća izvješća o neprofesionalnim postupcima nekih policajaca, kaže Annan. WASHINGTON - Hrvatski veleposlanik pri UN-u Ivan Šimonović u utorak je ocijenio da je posljednje izvješće Kofija Annana o mandatu UNTAES-a "po tonu smireno, a po sadržaju očekivano i povoljno za Republiku Hrvatsku". "Najvažnija je ocjena glavnog tajnika da se proces reintegracije uspješno nastavlja te da je vidljiv napredak na svim ključnim područjima", ističe se u izjavi objavljenoj u New Yorku. Hrvatski veleposlanik ocjenjuje i da je poziv glavnog tajnika na dosljednu provedbu programa jačanja povjerenja na lokalnoj razini u skladu s naporima hrvatske vlade i njezina Povjerenstva za Podunavlje. Što se tiče zadržavanja prisutnosti međunarodne zajednice u Hrvatskoj nakon završetka mandata UNTAES-a 15. ovog mjeseca, kroz skupinu UN-a za pružanje potpore, OESS i UNHCR Šimonović kaže da "takva prisutnost ne ugrožava suverenost Hrvatske, a realno je očekivati da će prestajati postupno, proporcionalno postignutim rezultatima u dovršavanju procesa reintegracije." WASHINGTON - Američki predsjednik Bill Clinton u utorak je navečer sa govornice Kongresa oslikao stanje američke nacije kao iznimno snažno. "Ovo su dobra vremena za Ameriku", rekao je, burno pozdravljen, američki predsjednik u svom gotovo jednoipolsatnom godišnjem govoru o stanju nacije. Američki predsjednik pozvao je Kongres da sav proračunski višak, za koji se u idućih pet godina očekuje da će doseći 200 milijardi dolara, usmjeri na saniranje fonda mirovinskog osiguranja. Taj fond će se, naime, naći pod iznimnim pritiskom idućih godina kada će u mirovinu početi odlaziti prve "baby-boom" generacije. Radi se o pojmu koji označava poslijeratnu demografsku eksploziju u Americi. Predstojeći proračunski višak, nakon što su se prvi puta pojavile procjene o njegovu iznosu, postao je predmetom washingtonskih političkih igara. Dok republikanci jednoglasno traže da se tim viškom idućih godina financiraju nove porezne olakšice za prosječne Amerikance, demokrati ustrajavaju na financijskoj podršci raznih vladinih programa, od mirovinske do zdravstvene zaštite. Američki predsjednik predložio je i povećanje najniže satnice, no nije precizirao iznos. Najniža satnica sada iznosi 5.15 američkih dolara. Clinton je pozvao Kongres da ove godine izglasa reformu sustava financiranja izbornih kampanja kao i da mu se odobri ovlast za vođenje hitnih trgovinskih pregovora. Njegov je govor, kao i većina izviješća o stanju nacije njegovih prethodnika, sadržavao prijedloge više poreznih olakšica za prosječnu američku obitelj, kao i nove prijedloge za poboljšavanje obrazovnog i zdravstvenog sustava te na području ekologije. Clintonov prijedlog da se uvede zabrana kloniranja čovjeka bio je burno pozdravljen. WASHINGTON - Američki predsjednik Bill Clinton pozvao je u utorak navečer Kongres da podrži misiju američkih snaga u Bosni i Hercegovini nakon završetka sadašnjeg mandata polovicom godine. "Napredak se tamo može nepogrešivo vidjeti, ali još nije ireverzibilan", kazao je Clinton u Washingtonu u godišnjem izviješću o stanju nacije. "Za učvršćenje krhkog mira u Bosni još je potrebna potpora američkih i savezničkih snaga nakon što se sadašnja misija NATO-a završi u lipnju". Sa govornice Senata američki je predsjednik uputio upozorenje Iraku da ne ometa rad inspektora Ujedinjenih naroda koji tragaju za iračkim oružjem za masovno uništavanje. "Koristili ste ranije oružje za masovno uništenje. Odlučni smo onemogućiti vam sposobnost da ih ponovno koristite", poručio je američki predsjednik iračkom vođi Sadamu Huseinu. Američki predsjednik pozvao je i na plaćanje američkih dugova Ujedinjenim narodima. Sadašnji dug Sjedinjenih Država prema svjetskoj organizaciji premašio je milijardu dolara. Clinton je također pozvao Senat da ratificira sporazum o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa, kao i da odobri proširenje NATO-a na tri europske države, Češku, Mađarsku i Poljsku. WASHINGTON - Američki ministar obrane William Cohen predviđa da bi početkom veljače mogao posjetiti područje Perzijskog zaljeva kako bi se sa američkim saveznicima dogovorio o eventualnoj vojnoj akciji protiv Iraka, priopćio je u utorak Pentagon."Cilj putovanja bio bi dogovor sa našim prijateljima i saveznicima o eventualnoj vojnoj akciji" protiv Iraka, izjavio je glasnogovornik Pentagona Kenneth Bacon."Kao što znate, predsjednik još nije donio odluku što poduzeti, ali sve je veći dojam da su diplomatski napori iscrpljeni i, da bi postigli cilj, ostalo nam je premalo izbora da bismo zanemarili vojnu akciju", zaključio je Bacon. WASHINGTON - Američki predsjednik Bill Clinton i britanski premijer Tony Blair su se u utorak u telefonskom razgovoru složili da postoji potreba za "zajedničkom odlučnošću" kako bi se ishodovalo poštivanje rezolucija Ujedinjenih naroda u Iraku."Složili su se oko zajedničke odlučnosti glede poštivanja rezolucija Vijeća sigurnosti, i bliske i usklađene suradnje oko tog pitanja", dodao je.Dvojica čelnika također su razgovarali o najnovijim Clintonovim naporima glede mirovnog procesa na Bliskom istoku i daljnjeg povlačenja izraelskih jedinica sa Zapadne obale. AMMAN - Jordan je u utorak osudio pokolje alžirskih civila nazvavši ih "zločinom protiv islama" i ponudio pomoć u okončanju nasilja koje pogađa tu arapsku zemlju, izvijestila je službena agencija Petra."To što se dešava u Alžiru je zločin protiv čovječnosti, islama i muslimana", rekao je ministar vanjskih poslova Fayez Tarawneh."Ti zločini predstavljaju mrlju na ugledu islama i kaljaju našu sliku u svijetu. Situacija nalaže poduzimanje velikih napora od strane arapskog svijeta kako bi se otkrili počinitelji tih zločina", dodao je. TOKIO - Japanski premijer Ryutaro Hashimoto prihvatio je u srijedu ostavku ministra financija Hiroshija Mitsuzuka zbog korupcijskog skandala koji potresa njegovo ministarstvo, priopćila je agencija Jiji Press.Mitsuzuka je u utorak podnio ostavku zbog korpucijskog skandala u koji su upletena dvojica istražitelja iz ministrastva financija. Otkriveno je da su neke banke dužnosnicima ministarstva financija plaćale skupe večere i zabave u zamjenu za informacije o budućim istragama ministrarstva.Sedamdesetogodišnji je Mitsuzuka glavni politički saveznik premijera Ryutara Hashimota. Njegovu su ostavku tražili pripadnici oporbe i dio članova njegove Liberaldemokratske stranke čiji je predsjednik Hashimoto. HARARE - Vojnici Zimbabvea, koji se od prošlog tjedna nalaze na ulicama Hararea zbog demonstracija vezanih uz povećanje cijena osnovnih namirnica, vratit će se u vojarne ali ostat će u pripravnosti priopćila je u utorak vlada Zimbabvea.U priopćenju stoji da će se vojska povući, ostajući u pripravnosti za slučaj daljnjih nereda, a da će policija preuzeti zadaću očuvanja reda i mira. (Hina) dš dš 280617 MET jan 98