ŠVICARSKA - NZZ - 26. I. CENTER FOR DEMOCRACY O STANJU LJUDSKIH PRAVA U BIH

ŠVICARSKA NEUE ZUERCHER ZEITUNG 26. I. 1998. Zapostavljena ljudska prava u Bosni "Vlade europskih država koje su prihvatile izbjeglice žele ubrzati povratak ratnih izbjeglica u Bosnu ali pretpostavke za ponovno naseljavanje 'etnički očišćenih' područja neće biti stvorene sve dok mafija, sastavljena od ratnih zločinaca i profitera, presudno utječe na politiku, te sve dok su povratnici izloženi maltretiranju i teroru. Taj je zaključak proizišao iz stručnog zasjedanja koje je u Beču organizirala američka organizacija 'Center for Democracy' - a jedna od glavnih tema bili su nedostaci politike ljudskih prava u Bosni. Naime, Daytonski je sporazum u prvom redu u jednoj točki još daleko od ispunjenja: sloboda kretanja i naseljavanja ni u kom slučaju nisu zajamčene. Granica između dvije zone - Republike Srpske i federacije - gotovo je neprobojna a u samoj federaciji postoje nevidljivi zidovi između područja pod hrvatskom i onih pod bošnjačkom vlašću. 'Ljudska su prava zapostavljena', neuvijeno je na zasjedanju izjavio pomoćnik američkog državnog tajnika John Shattuck. Pritom valja napomenuti da ni u kom slučaju ne nedostaje institucija koje bi se trebale baviti ostvarivanjem ljudskih prava. No, one rade nekoordinirano i neučinkovito, izjavili su jednodušno predstavnici nevladinih organizacija. Ian Martin, bivši glavni tajnik Amnesty International-a, zatražio je 'snažnije političko zastupanje ljudskih prava' u mjerodavnim međunarodnim organizacijama, djelatnim u Bosni. Potreban je opsežni nadzor pravosuđa; ostvarenje tog cilja zahtijeva zapošljavanje dovoljnog broja kvalificiranih namještenika i obvezno formiranje središnje organizacije, upozorava Martin. Po riječima Sandre Mitchell, ravnateljice International Human Rights Law Group, pojedinačna izvješća o povredama ljudskih prava proizvode se kao na tekućoj vrpci ali nedostaje analiza i opći pregled. Zato - s jedne strane - europske vlade nemaju pouzdane osnove za donošenje odluka, vezanih za repatrijaciju izbjeglica, a s druge strane izvješća gotovo i ne stižu do bosanske javnosti budući da se uglavnom objavljuju na engleskom jeziku, upozorava Mitchell. Sastavni dio tematike ljudski prava u Bosni jest i tematika ratnih zločinaca. Bivši glavni tužitelj haaškog suda Richard Goldstone lapidarno je ustvrdio da očigledno nedostaje političke volje za uhićenje optuženika. No, nužno je utvrditi istinu o ratnih strahotama i pozvati krivce na odgovornost jer je istina jedini mogući temelj pomirenja i zajedničkog života, upozorava Goldstone. Valja napokon aktivirati međunarodne postrojbe i međunarodnu policiju, smatra on, ocijenivši da je politika prestrašene pasivnosti i iščekivanja 'krajnje nesretna i nadasve smiješna'. Međunarodni sud suočit će se s prijetnjom potpunog gubitka vjerodostojnosti ne budu li preostali optuženici (52 osobe na čelu s Karadžićem) uskoro dovedeni u Den Haag. Manjkava realizacija ljudskih prava - a to se posebno odnosi na slobodu kretanja i naseljavanja - kao i neprekinuta vodeća uloga ratnih zločinaca u bosanskoj politici snažno su dosada priječili povratak izbjeglica, kao što je prikazano u izlaganju Geralda Knausa iz International Crisis Group. Tijekom dvije godine nakon sklapanja Daytonskog sporazuma zabilježeno je samo 35 slučajeva takozvanog 'povratka na područje pod vlašću druge etničke skupine' ('Minority Returns'). Pritom valja napomenuti da se mnogi od ukupno 2,3 milijuna izbjeglica i prognanika žele vratiti u svoja prvobitna prebivališta - naime, u jednoj anketi tu je želju očitovalo 79 posto Bošnjaka, 61 posto Hrvata i 22 posto Srba. No, sve dok ne bude zajamčena sigurnost, mnogi potencijalni povratnici ne mogu se odlučiti na takav korak, upozorava Knaus. Pooštre li europske zemlje domaćini svoju politiku repatrijacije, ne treba očekivati naseljavanje izbjeglica na prvobitnim prebivalištima već u drugim dijelovima Bosne, smatra Knaus. To bi pak po njegovim riječima podrazumijevalo lančano zauzimanje tuđih kuća a time možda i dodatno ometanje 'povratka na područja pod vlašću druge etničke skupine' - dakle i daljnje cementiranje posljedica 'etničkih čišćenja', upozorava Knaus" na kraju izvješća. 270125 MET jan 98