RUSIJA
ROSSIJSKAJA GAZETA
24. I. 1998.
Bonaca na Baltičkom moru
O sjednici Vijeća baltičkih zemalja na kojoj su sudjelovali
predsjednici vlada jedanaest država (Danske, Norveške, Finske,
Švedske, Islanda, Njemačke, Poljske, Rusije, Letonije, Litve i
Estonije) koja se u petak završila u Rigi, izvješćuje Aleksandar
Šinkin: "(...)Tijekom razmjene mišljenja sudionici 'okruglog
stola' dotaći će niz pitanja. Ponajprije razvitak gospodarske
suradnje, a posebice ulaganja, stvaranje jedinstvenog energetskog
prstena koji će povezivati zemlje na obje baltičke obale. U tome će
prstenu svi sudionici moći bolje koristiti kako ruski, tako i
norveški plin i električnu energiju. Nastavit će se razgovor o
školstvu započet na prvoj sjednici premijera u Visbyju u svibnju
1996. Zajednički program na tom području već djeluje. Na
sveučilištima u Litvi, Letoniji i Estoniji djeluje europski
fakultet koji pomaže u provedbi reformi u školstvu. Takav bi se
fakultet otvorio i u Kalinjingradu. Također će se raspravljati o
zajedničkim koracima u borbi protiv kriminala. (...)
Prema mišljenju ruskog premijera, glavna poteškoća na putu
razvitka gospodarske suradnje između baltičkih zemalja jest
nedostatak novca u državama s gospodarstvom u prijelazu. 'Moguće
rješenje problema je u ulaganju od strane međunarodnih novčarskih
organizacija, Svjetske banke, Europske banke za obnovu i razvitak,
Europske investicijske banke i krupnog kapitala.
Osim toga, trgovinsko-gospodarski probici Rusije i drugih zemalja
ZND-a moraju se promatrati u svjetlu budućeg proširenja Europske
unije. Viktor Černomirdin je istaknuo da se 'ne smije dopustiti da
se nanese šteta našim odnosima s tradicionalnim partnerima, pa tako
i partnerima u baltičkim državama'. U provedbi tu postoji cijeli
niz poteškoća.
Među njima je ruski premijer naveo 'priznavanje Rusije kao zemlje
sa tržišnim gospodarstvom, složeno rješavanje problema
antidampinga, poboljšanje stanja s pristupom ruske robe na tržište
EEZ-a, pomak u pristupu Rusije Svjetskoj trgovinskoj organizaciji,
ulazak Europske investicijske banke i Sjeverne investicijske banke
na rusko područje radi financiranja velikih transeuropskih
projekata, pa tako i projekata na baltičkom području.'
Susret predsjednika vlada baltičkih zemalja u Rigi nije samo
privukao pozornost predstavnika vlasti. Ruski stanovnici Letonije
imaju svoje mišljenje o 'okruglom stolu'. Oni su jučer
prosvjedovali zbog položaja ruske zajednice u Letoniji. Brine ih to
što nemaju državljanstvo, a takvih je trećina puka. Od gotovo 742
tisuće Rusa koji ovdje žive, oko 60 posto nema letonsko
državljanstvo. Kao porezni obveznici oni ne mogu utjecati ne samo
na najvišu, već ni na općinsku vlast jer nemaju pravo glasa. U
letonskom se parlamentu priprema zakon o jeziku koji je usmjeren na
daljnje istiskivanje ruskog jezika iz mnogih područja. Njihov je
prosvjed bio primijećen. Na sjednici je bilo riječi i o važnosti
jačanja ljudskih prava na baltičkom području."
270119 MET jan 98
Hamas u novoj razmjeni oslobodio šest izraelskih talaca
HAK: Zbog prometnih nesreća usporeno na A7 i Jadranskoj magistrali u Splitu
Najava događaja - sport - za nedjelju, 23. veljače
Sestriere, veleslalom (ž): Još jedna pobjeda Brignone, Ljutić 12.
NATO i EUFOR uoči presude Dodiku: Spremni smo spriječiti destabilizaciju BiH
Zagrebački policajci pronašli više od 52 kilograma droge
Rekordan broj Amerikanaca identificira se kao LGBTQ osobe - anketa
Hrvatska želi primijeniti najbolje prakse u liječenju raka imunoterapijom
Francuz nudi pola jackpota lopovima koji su srećku kupili njegovom ukradenom karticom
Times: Gisèle Pelicot među ženama godine 2025.