AMERIČKI HERALD 26. I. BOWRING O AZIJI

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 26. I. 1998. Prema drukčijoj Aziji i manje dominantnom dolaru "Dolar je svemoćan, posebice u Aziji. Američki dužnosnici, među njima nedavno i Larry Summers te William Cohen, obilaze područje nudeći pomoć i novac, za prikladnu političku cijenu. Američki je utjecaj na vrhuncu, dok Japan i dalje posrće; Europa razmatra euro, a Kina, izgleda, gubi povjerenje u održivost vlastitog 'čuda'", piše Philip Bowring. "MMF je, po riječima bivšeg američkog izaslanika za trgovinu Mickeya Kantora, 'ovan' za probijanje američkih poduzeća na azijska tržišta. No iza tih očitovanja trenutačne gospodarske moći Sjedinjenih Država, kriza sije sjeme drukčije Azije, u kojoj će američki utjecaj via dolar biti prilično smanjen. Budućnost leži u političkim odlukama koje proizlaze iz prepoznavanja i otklanjanja uzroka krize. U njih spadaju: 1) Jakost dolara prema jenu, što je usredotočilo pažnju na razilaženje tečaja valuta povezanih s dolarom u drugim dijelovima Azije. 2) Ovisnost privatnih poduzeća o dolarskim uzajmljivanjima. 3) Dominacija dolara u trgovini i ulaganjima u području, što je doprinijelo potražnji za dolarima u vrijeme kad su se dolarska ulaganja bila isplativa za Sjedinjene Države. 4) Gotovo potpuni nedostatak inozemnog duga denominiranog u mjesne valute, u Aziji (izuzevši Japan). 5) Želja azijskih (i europskih) banaka da sudjeluju u međunarodnom posuđivanju usprkos nedostatku dolarske baze. 6) Povezanost privatizacije, kapitalizma utemeljenog na vezama i kratkoročnih dugova. Što, dakle, u budućnosti treba izbjegavati? Najveća će žrtva vjerojatno biti dominacija dolara. Stare su azijske valutne veze s dolarom već uništene slomom valuta. Što god ih naslijedilo, neće biti obnavljanja starog poretka. U najmanju ruku, zemlje će tražiti stabilnost. (....) Tokijski Veliki prasak, koji će započeti u travnju te zajednička europska valuta uvelike će olakšati diversifikaciju azijske valute. Jednom kad nova uzajmljivanja opet budu moguća, države će pokušati bolje uskladiti svoje dugove sa svojim trgovinskim odnosima. To opet znači manju potražnju za dolarima. Neke japanske banke već sad mijenjaju dolarske zajmove u jene, što im pomaže, s obzirom na njihovu bazu u jenima te posuđivače, koji uživaju nižu kamatnu stopu. (...)U zemljama koje već imaju otvorena tržišta kapitala, vjerojatno će doći do ograničavanja kratkoročnih zajmova u stranoj valuti, u nekom obliku. U zemljama - domaćinima međunarodnih banaka nadziranje će biti opreznije. Potrebno je poboljšati izvješćivanje, posebice o inozemnom posuđivanju putem offshore središta koja prikrivaju identitete uzajmljivača. Obveznice, a ne bankovni zajmovi, postat će omiljeni način uzajmljivanja. Razvoj mjesnih tržišta obveznica i njihovo otvaranje za strance omogućit će azijskim zemljama da posuđuju u vlastitim valutama. Australija ima ogroman inozemni dug no, budući da je dobar dio u njihovoj vlastitoj valuti, rizici za uzajmljivača mnogo su manji nego pri posuđivanju dolara ili jena. Važna je struktura i denominacija inozemnog duga, a ne njegova apsolutna veličina. Ipak, za stvaranje novih instrumenata i obnavljanje povjerenja potrebno je vrijeme. Doći će do produženog razdoblja smanjene međugranične financijske aktivnosti. Uzajmljivači, kao i posuđivači, bit će oprezni zbog međunarodne izloženosti. Zapadni ulagački fondovi, koji su nekad bili toliko zagrijani za azijska tržišta, lizat će neko vrijeme svoje rane. To bi moglo povrijediti posredničke uloge Singapura i Hong Konga te voditi većoj ulozi Tokija i osnaženih japanskih banaka. Azijska će se poduzeća opet više oslanjati sama na sebe te će manje pažnje obraćati na količinu ulaganja, a više na kamatne stope. Bit će oprezni prema inozemnim posuđivačima, dok će izravni inozemni ulagači biti oprezniji u hvaljenju azijskog obećanja rasta. Hoće li doći do obrtanja trenda prema smanjenju trgovinskih prepreka, tek treba vidjeti. Superkonkurentna sjeveroistočna Azija to ne treba, no problem će predstavljati jugoistočna Azija, gdje se mnogo ulagalo u sektore bez komparativnih prednosti. Za dvije će godine neizbježna američka recesija te pad azijske potražnje za dolarom poslije krize utjecati na dolar. On će pasti na strukturalnoj, kao i na cikličkoj bazi. Hoće li to svijetu koristiti, ovisit će djelomično o izbjegavanju novih trgovinskih prepreka. No jednako će važno biti hoće li EU-a i Japan ispuniti svoje obveze (dok se njihove valutne uloge povećavanju) pomaganja pri izbjegavanju poplava i suša globalne likvidnosti te promicanja stabilnog uljeva kapitala. Poželjan je svijet višepolarne valute, no potrebno je više međunarodne vizije nego što Bruxelles, Frankfurt i Tokio trenutačno imaju. Utjecaj zemalja pričuvne valute izniče iz korisnosti valute u kapitalnim i trgovinskim uljevima; ne iz gomilanja trgovinskog viška. A za taj grijeh je EU-a trenutačno čak više kriva od Japana. Bablje ljeto dolara bit će kratka vijeka. No budućnost globalnog financijskog sustava, koji je 20 ili više godina nosio angloameričku ideološku marku, nejasna je. Pravila igre promijenit će se kao posljedica azijskih modrica. No kako? Uspješni višepolarni svijet ne događa se sam od sebe. EU i Japan moraju ga stvoriti." 270116 MET jan 98