AMERIČKI HERALD O INDONEZIJI 24. - 25. I.

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 24. - 25. I. 1998. MMF zanemaruje veće probleme u Indoneziji "Nedavni dogovor indonezijskog predsjednika Suharta i MMF-a o drugom paketu mjera reforme i strogosti pokušava riješiti samo dio gospodarske krize te države. MMF-ov paket napada Suhartovu čvrt nadzor nad poslovima. Iako je to potrebno za spašavanje Indonezije, ipak nije dovoljno", piše predsjednik Azijsko - pacifičkog političkog sjedišta u Washingtonu, Douglas H. Paal. "Kao prvo, treba nešto učiniti u vezi ošamućujućih 65 milijardi dolara, koje indonezijske korporacije duguju stranim kreditorima. Nastojanje indonezijskih poslova da pravovremeno isplaćuje dugove ruši vrijednost njezine valute te podiže troškove novih kredita dobro vođenih tvrtki. Kako bi to stanje bilo još više bezizlaznije, Indoneziji nedostaju učinkoviti zakoni o bankrotu koji bi osigurali kreditore, propadne li sve druge. MMF je izgleda izabrao da u svojim pokušajima oživljavanja indonezijskog gospodarstva ne razmotri to složeno pitanje. Možemo pogoditi zašto. Mnogi Europljani, Azijci te neki američki posuđivači previdjeli su neadekvatnosti indonezijskog pravnog sustava te su odlučili pokloniti svoje povjerenje vezama svojih vjerovnika - riječ je takozvanim 'vezama' koje se sad napada. Za MMF bi bilo riskantno da pokuša nagovoriti svoje vlade na spašavanje loših odluka bankara. No ukoliko ne bude kredita, indonezijski izvoznici neće biti u stanju iskoristiti svoju novu konkurentnost te ponovo pokrenuti gospodarstvo. Krediti se odobravaju po veoma visokim kamatnim stopama, a one će još narasti kad u sljedećih nekoliko mjeseci dođe do inflacije. Slijede deflacija i velika nezaposlenost. Potrebno je žurno postići dogovor između međunarodnih kreditora i indonezijskih posuđivača. Primjerice, strateg globalne ekonomije pri Zurich Kemper Investments, David Hale, predložio je razdoblje u kojem Indonežani ne bi bili dužni platiti glavnicu; to bi razdoblje, recimo, iznosilo tri godine. Zauzvrat, Indonezija bi pristala donijeti zakone o bankrotu i financijskom izvješćivanju. Takva zamisao još nije izazvala reakcije. Drugi je problem politička nesigurnost Indonezije. Čini se da g. Suharto, koji je na vlasti 32 godine te mu je ovo sedmi petogodišnji predsjednički mandat, nije svjestan da ga je odbacilo kojih 20 do 30 milijuna srednjeg sloja Indonezije. Taj veliki zaokret u mišljenju nije odmah očit: organiziranu oporba i kritike u indonezijskom tisku sprječava nadzor g. Suhartoa nad vojskom i sigurnosnim aparatom. No posjetitelj, razgovarajući s doslovno bilo kojim Indonezijcem izvan vlade, ne može ne zamijetiti tu promjenu raspoloženja. Radije nego da izađe na ulice protestirajući, nova oporba srednjeg sloja vjeruje u sile tržišta. Valuta koja pada njihovo je oružje zbacivanja režima. Tako neki ne odobravaju pokušaje Sjedinjenih Država i drugih da podupru bolesno gospodarstvo; oni bi radije da outsideri pomognu nakon što g. Suharto siđe s vlasti. Takvu strategiju dokazala ovaj tjedan spekulacija da bi Suhartov saveznik, ministar istraživanja i tehnologije B. J. Habibie, mogao biti izabran na mjesto potpredsjednika te mogućeg nasljednika g. Suharta. Izbor g. Habibiea, zagovornika državne industrije, predstavljao bi prijekor propovijedima MMF-a. (...) No g. Suharto možda samo igra svoju igru s tim potpredsjedništvom, bez ikakvih namjera da prepusti stvarnu moć nasljedniku te s planom da još jednom potvrdi svoju vlast kad prođe gospodarska bura. (...) Kombinacija nestručnosti i nehaja Suhartove vlade odvratit će inozemne kreditore i ulagače od preuzimanja rizika u Indoneziji, upravo onda kad ona najžurnije trebaju novi kapital i povjerenje. Kako se sve veće nezadovoljstvo g. Suhartom bude razrješivalo, veoma je malo vjerojatno da će doći do ispada uličnih nasilja, tihih nestanaka u noći i iznenadnih smrti. No dok ne dođe do razrješenja, indonežanska će valuta vjerojatno ostati bolno slaba, MMF-ove reforme fatalno razvodnjene, a izgledi za gospodarski oporavak i obnovu rasta drugdje u jugoistočnoj Aziji osujećeni. Kao četvrta država po broju stanovništva u svijetu, Indonezija baca dugu sjenu nad područjem - u dobru i u zlu", zaključuje g. Paal. 260158 MET jan 98