ZAGREB, 23. siječnja (Hina) - Ministarstvo povratka i useljeništva prošle je godine obradilo oko 600 zahtjeva useljenika-poduzetnika, koji su realizirali svoje ulaganje u hrvatsko gospodarstvo. Uprava za gospodarske poticaje tog
Ministarstva navodi da su većina njih tzv. "mali poduzetnici" i obrtnici, koji su prošle godine u domovinu donijeli, ukupno gledajući, značajni kapital od po 150- 350.000 kuna, a po riječima ravnatelja te Uprave Nikole Vidaka, njih oko 30-tak su "veliki investitori", koji su u poslove u domovini uložili prosječno više od po 3,5 milijuna kuna. Ističući kako su to samo neki primjeri povratničkih ulaganja, odnosno kako je riječ samo o onima koji su se obratili Uredu, Vidak je rekao kako se ipak najveći broj ulaganja obavlja mimo Ministarstva i kako o tome nema preciznih podataka.
ZAGREB, 23. siječnja (Hina) - Ministarstvo povratka i useljeništva
prošle je godine obradilo oko 600 zahtjeva useljenika-poduzetnika,
koji su realizirali svoje ulaganje u hrvatsko gospodarstvo. Uprava
za gospodarske poticaje tog Ministarstva navodi da su većina njih
tzv. "mali poduzetnici" i obrtnici, koji su prošle godine u
domovinu donijeli, ukupno gledajući, značajni kapital od po 150-
350.000 kuna, a po riječima ravnatelja te Uprave Nikole Vidaka,
njih oko 30-tak su "veliki investitori", koji su u poslove u
domovini uložili prosječno više od po 3,5 milijuna kuna. Ističući
kako su to samo neki primjeri povratničkih ulaganja, odnosno kako
je riječ samo o onima koji su se obratili Uredu, Vidak je rekao kako
se ipak najveći broj ulaganja obavlja mimo Ministarstva i kako o
tome nema preciznih podataka.#L#
Istaknuvši kako su "mali ulagači" temelj, jer je stotinjak takvih
ulagača, koji se vrate u domovinu sa svojom obitelji važnije nego
jedan "veliki" ulagač, Vidak je govorio i o primjerima onih koji su
ulagali i po 30-40 milijuna kuna u hrvatsko gospodarstvo.
Prema ovim podacima, poduzetnici-povratnici najviše su
zainteresirani za ulaganja u graditeljstvo, turizam,
poljoprivredu, ali se ulaže i u sve ostale grane gospodarstva.
Ministarstvo povratka i useljeništva nastoji kod ulaganja
promovirati nerazvijene hrvatske županije, kao što je Ličko-
senjska, premda, po njegovim riječima, najviše ulaganja ima u Grad
Zagreb i Zagrebačku županiju. U Ličko-senjskoj županiji pet je
značajnih ulagača dosad uložilo ukupno više od 15 milijuna kuna. Za
Grad Zagreb i Zagrebačku županiju, te za Splitsko-dalmatinsku i
Primorsko-goransku, koje se ubrajaju medju najznačajnije
županije, Ministarstvo nema podataka.
U Brodsko-posavskoj županiji zabilježeno je sedam istaknutijih
povratničkih ulaganja, čija je ukupna vrijednost veća od 100
milijuna kuna, u Istarskoj županiji bilo je tri značajna ulaganja
od ukupno 21 milijun kuna, u Krapinsko-zagorsku županiju četiri su
istaknutija ulagača uložila ukupno 45 milijuna kuna, u Šibensko-
kninskoj tri su značajnija ulagača uložila ukupno 22 milijun kuna,
u Virovitičko-podravskoj četiri su velika ulagača uložila nekoliko
milijuna kuna, u Koprivničko-križevačkoj tri su značajna ulagača
uložila više od 19 milijuna kuna zajedno i u osječko-baranjskoj
županiji šest je velikih ulagača uložilo ukupno 38 milijuna kuna.
U Karlovačkoj županiji jedno je veliko ulaganje u pivovaru, u
Zadarskoj županiji zabilježena su samo manja ulaganja i to malog
broja ulagača, u Bjelovarsko-bilogorskoj također manja ulaganja
povratnika, u Vukovarsko-srijemskoj županiji još nije bilo
ulaganja, dok sa podacima iz Zagrebačke, Splitsko-dalmatinske i
Primorsko-goranske županije Ured zasad ne raspolaže, kazao je
Vidak.
Vidak je istaknuo kako je Vladi i njegovu Ministarstvu stalo te da
rade na poticanju povratka svih hrvatskih iseljenika, bez obzira na
njihovu starosnu dob, status te na visinu kapitala koji namjeravaju
uložiti u domovinu. Vidak je posebice naglasio važnost povratka
iseljenika-umirovljenika. Vrijednost njihovih mirovina koje se
doznačuju na račune hrvatskih banaka mjesečno iznosi 69 milijuna
kuna (18,9 milijuna maraka), kazao je Vidak i dodao kako se ta
vrijednost iz godine u godinu stalno povećava.
Svaka povratnička obitelj, kaže Vidak, pri povratku u domovinu mora
riješiti stambeno pitanje, pa zato ulaže i u nekretnine. Prosječno
se u domovinu, prema njegovim navodima, vrati godišnje oko 1000
obitelji koje ulažu u kupovinu kuće ili stana u vrijednosti od
300.000 kuna na više. Vidak je također istaknuo da su svi naši
povratnici u većini slučajeva poduzetnici ili obrtnici,a ne oni
kojima država treba naći posao ili ih pak socijalno zbrinuti.
(Hina) bma il
241403 MET jan 98