SVIJET U 6 SATI

ZAGREB, 22. siječnja (Hina) PARIZ - NATO se nada da će otežati život optuženima za ratne zločine u BiH, kao što je Radovan Karadžić, izjavio je u srijedu glavni tajnik NATO-a Javier Solana. Solana je međutim, u interviewu francuskom dnevnom listu "Le Figaro", rekao da saveznici ne planiraju mijenjati trenutačnu politiku prema optuženima za ratne zločine, a to je da ih uhiti samo onda kada naiđe na njih. "Uhićujemo ih kada naiđemo na njih i to ćemo nastaviti činiti", rekao je Solana. "Moramo tako raditi kako bi izbjegli velike rizike. Moramo postupati inteligentno. Stvorit ćemo uvjete koji će takvim pojedincima zagorčati život", dodao je. WASHINGTON - Južnoafrički sudac Richard Goldstone, bivši tužitelj Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY), zatražio u srijedu uhićenje osoba optuženih za ratne zločine u BiH, čak i uz uporabu sile, ističući kako od toga zavisi vjerodostojnost suda u den Haagu. Riječ je o hitnoj potrebi, jer "u pitanju je vjerodostojnost suda", rekao je Goldstone, koji je u srijedu razgovarao s predstavnicima američkog Vijeća za nacionalu sigurnost te s potpisnicima deklaracije u kojoj se zahtijeva uhićenje 52 osobe optužene za ratne zločine. LJUBLJANA - Makedonski predsjednik Kiro Gligorov zatražio je u srijedu od Europske unije i od NATO-a da pruže balkanskim zemljama mogućnost priključenja tim organizacijama. "EU i NATO trebaju, u interesu sigurnosti, pomoći svakoj zemlji kako bi im se pridružila, posebice u slučaju malih država", kazao je Gligorov na tiskovnoj konferenciji tijekom jednodnevnog posjeta Sloveniji. "Za rješavanje problema u jugoistočnoj Europi nužno je otvoriti svim tim državama mogućnost europeizacije", rekao je slovenski predsjednik Milan Kučan. On je dodao da Slovenija podržava makedonski zahtjev za članstvom u EU i NATO-u, kao i u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) i Srednjoeuropskom sporazumu o slobodnoj trgovini (CEFTA). SARAJEVO - Pošto je istekao rok u kojemu je Predsjedništvo BiH trebalo uskladiti stajališta o novoj valuti Bosne i Hercegovine, odlučio sam u suradnji s guvernerom Centralne banke BiH Peterom Nicholom o izgledu te valute, kazao je danas na konferenciji za novinare u Sarajevu visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Carlos Westendorp. Treba istaknuti da su izrađena dva dizajna, jedan za Federaciju BiH, a drugi za Republiku Srpsku. Guverner Centralne banke istaknuo je da će obje vrijediti na cijelom području BiH. Tiskat će se sedam apoena novčanica, a naziv novca je konvertibilna marka. O osobama na novčanicama odlučivali su predstavnici entiteta, kazano je na konferenciji za novinstvo. ANKARA - Turska i BiH potpisale su u srijedu u Ankari tri sporazuma o suradnji prigodom posjeta dvojice supremijera BiH Harisa Silajdžića i Bore Bosića te zamjenika premijera Nevena Tomića Turskoj. Sporazumi se odnose na međusobno poticanje i zaštitu ulaganja, na međunarodni cestovni prijevoz te zajam koji je Turska odobrila BiH za poljodjelski sektor i proizvodnju hrane vrijedan 3,8 milijuna dolara, javila je agencija Anadolija. Sporazumima se kane povećati turska ulaganja u BiH u sklopu nastojanja povećanja "doprinosa turskih tvrtki obnovi BiH" i "olakšati cestovni promet za jačanje bilateralne trgovine", istaknula je turska vlada. STOCKHOLM - Švedska će ponuditi osam milijuna kruna (milijun američkih dolara) fondu osnovanom u korist nacističkih žrtava, izjavio je u srijedu švedski premijer Goeran Persson. Fond je osnovan prošlog prosinca u Londonu na američku i britansku inicijativu tijekom međunarodne konferencije o nacističkom zlatu. Švedska nacionalna banka Riksbanken je nedavno zaključila istragu o svojim poslovima sa nacističkom Njemačkom za vrijeme Drugog svjetskog rata. Prema dužnosniku Marryju Flamu, koji je provodio istragu, postoji mogućnost da je Švedska odgovorna za zadržavanje nekoliko tona zlata što su ga pokrali nacisti, a čija bi vrijednost sada iznosila oko 350 milijuna švedskih kruna (43,75 milijuna dolara). VARŠAVA - Proširenje NATO-a i učlanjenje Poljske u Atlantski savez dobiti će snažnu potporu u senatu Sjedinjenih Država kada se o tome bude glasovalo, izjavila je u srijedu u Varšavi skupina članova američkog kongresa. Skupina, koju u jednodnevnom posjetu Poljskoj predvodi republikanski senator Benjamin Gilman, predsjedatelj parlamentarnog odbora za međunarodne odnose, razgovarala je s poljskim predsjednikom Aleksandrom Kvasnijevskim i premijerom Jeržijem Buzekom. Glavne teme razgovora bile su poljsko-američki trgovinski odnosi, pristup Poljske NATO-u i nastojanja Poljske za učlanjenjem u Europsku uniju, rekao je Gilman. BUKUREŠT - Rumunjski premijer Victor Ciorbea zatražio je u srijedu na hitnoj sjednici parlamenta izglasavanje povjerenja svojoj vladi glede zakona o privatizaciji. Svim političkim formacijama dat je rok od tri dana da se izjasne o mogućem nepovjerenju koalicijskoj vladi, sastavljenoj od demokršćana, socijaldemokrata, liberala i stranka etničke mađarske manjine. Prema ustavu, ako u roku od tri dana nitko ne postavi pitanje povjerenja, vlada automatski dobiva povjerenje parlamenta i zakon o privatizaciji stupa na snagu. Od 365 zastuonika 265 je podržalo premijerov prijedlog. WASHINGTON - Sjedinjene Države odbacile su u srijedu irački prijedlog o "zamrzavanju" inspekcija takozvanih "predsjedničkih mjesta". "Izgleda da je Irak zanemario poruku UN-ovog Vijeća sigurnosti, te pokušava nametnuti nove, neprihvatljive uvjete UN- ovim inspekcijama u Iraku", izjavio je glasnogovornik State Departmenta James Rubin. Rubin je rekao da je šef UN-ovih inspektora za oružje Richard Butler "otišao je u Bagdad s jasnom porukom Vijeća sigurnosti da Irak mora u cijelosti i bezuvjetno surađivati s UN-om. Rubin je ponovio američku spremnost za uporabu vojnih sredstava ako bude potrebno prisiliti Irak na suradnju s UN- ovim inspekcijama, ali je kazao da se i dalje nastoji osigurati isto diplomatskim putem. PARIZ - S Irakom bi se mogao postići dogovor o "specifičnim modalitetima" pristupa stručnjaka UN-a predsjedničkim lokalitetima, i Francuska je u tom smislu formulirala "određene ideje", izjavio je u srijedu glasnogovornik francuskog ministarstva vanjskih poslova Yves Doutriaux. Voditelj misije UNSCOM-a Richard Butler napustio je u srijedu Bagdad ne uvjerivši iračke čelnike da moraju omogućiti inspekciju predsjedničkih lokaliteta. Irak je odlučio zamrznuti pitanje pristupa osjetljivim lokalitetima sve dok se ne riješi pitanje ukidanja međunarodnog embarga, prkoseći na taj način Vijeću sigurnosti, izjavio je Butler. BAGDAD - Irak će uporabiti sva sredstva kako bi se ukinio embargo koji je protiv njega proglašen prije sedam godina, izjavio je u srijedu zamjenik iračkog premijera Tarek Aziz na iračkoj televiziji. "Stranci ne znaju što znači riječ 'džihad' (sveti rat), ali mi Arapi znamo: to znači da ćemo uporabiti sva sredstva kako bismo osigurali svoja prava", kazao je Aziz. "Ispunili smo sve svoje obveze (prema UN-u) i Vijeće sigurnosti treba ispuniti svoje prema Iraku primjenjujući član 22 kao prvi korak u ukidanju embarga", dodao je Aziz. Član 22 rezolucije 687 Vijeća sigurnosti UN-a predviđa ukidanje naftnog embarga kad Irak ispuni svoje obveze glede razoružanja. "Ako Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija ustraju na zadržavanju embarga, irački narod i njegovi čelnici djelovat će sukladno nacionalnim interesima", izjavio je Aziz. WASHINGTON - Sjedinjene Države u srijedu su odbile irački prijedlog za zaleđivanje UN-ovih inspekcija predsjedničkih palača a predsjednik Bill Clinton upozorio je Bagdad da će se "prije ili kasnije nešto dogoditi". Nakon višemjesečnih diplomatskih natezanja sa predsjednikom Sadamom Huseinom u nastojanju da se UN- ovim inspekcijama naoružanja omogući nesmetan uvid u iračke programe razvoja naoružanja, Clinton je izjavio kako želi nastaviti sa Vijećem sigurnosti UN-a raditi na rješavanju tog problema. Kao jedina preostala svjetska sila, Sjedinjene Države imaju "moralnu odgovornost pokazati suzdržljivost i tražiti partnerstva i saveze", rekao je Clinton. BELFAST - Irska Republikanska Armija (IRA) odbacija je u srijedu britansko-irski prijedlog o mirovnim pregovorima o Sjevernoj Irskoj, ocijenivši kako je cijeli mirovni proces "u krizi". U priopćenju IRA-e, faksiranom BBC-u u Belfastu, ocjenjuje se kako "odgovornost za popravljanje štete načinjene izgledima za pravedan i trajni mir leži na britanskoj vladi". U priopćenju se kaže kako IRA "ne smatra prijedloge... temeljem za trajni mirovni sporazum". HAVANA - Papa Ivan Pavao II doputovao je u srijedu u 15.55 sati po lokalnom vremenu na Kubu, u svoj prvi posjet ovog karibskoj zemlji. Tijekom svojeg petodnevnog pastoralnog posjeta papa Ivan Pavao II će služiti mise u Santa Clari, Camagueyu, Santiagu i Havani. Papu je u zračnoj luci Havane dočekao kubanski predsjednik Fidel Castro. Papu su dočekale i tisuće Kubanaca, koji su satima na jakom suncu čekali uzduž ceste koja vodi od zračne luke do Havane, te na ulicama kubanskog glavnog grada. HAVANA - Papa Ivan Pavao II doputovao je u srijedu u povijesni petodnevni posjet Kubi i pozvao na otvaranje tog karipskog otoka - jednog od posljednjih svjetskih uporišta komunizma - prema svijetu. "Neka se Kuba, sa svim svojim veličanstvenim potencijalima, otvori prema svijetu, i neka se svijet otvori prema Kubi, tako da njezin narod, koji pokušava postići napredak i koji teži za slogom i mirom, može imati nade u budućnost", rekao je Papa u svom pozdravnom govoru. WASHINGTON - Palestinski vođa Jaser Arafat doputovao je u srijedu u Washington gdje će u četvrtak razgovarati s američkim predsjednikom Billom Clintonom o oživljavanju bliskoistočnog mirovnog procesa. Predsjednik Clinton se u utorak dva puta sastao s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom i s njim razgovarao o palestinskog obvezi da zaustavi antiizraelski terorizam i o planovima za daljnje povlačenje izraelskih postrojbi sa Zapadne obale. WASHINGTON - Palestinski čelnik Jaser Arafat, po dolasku u Sjedinjene Države na sastanak sa američkim predsjednikom Billom Clintonom, zatražio je od Izraela poštivanje sporazuma o ustupanju teritorija Zapadne obale Palestincima. "Ne tražim da mi se skine mjesec s neba; tražim samo ono što je dogovoreno sporazumima potpisanim u Bijeloj kući", izjavio je Arafat, misleći na mirovne sporazume sa Izraelom potpisane 1993. i 1995. godine. Arafat je istakao kako od Izraela očekuje da "precizno i iskreno" ispunjava svoje obveze prema mirovnim sporazumima koje je potpisao u Bijeloj kući sa Netanyahuovim prethodnikom, pokojnim premijerom Yitzhakom Rabinom. ATENA - Tri bombe eksplodirale su u četvrtak rano ujutro u središtu Atene, prouzročivši znatnu štetu na okolnim zgradama ali bez ljudskih žrtava, objavila je policija. Prema riječima policije, prva bomba postavljena je ispred jedne stambene zgrade u naselju Exarhia u središtu Atene, dok je druga, koja je eksplodirala nekoliko minuta nakon prve, ostavljena u uličnoj kanti za otpatke otprilike 500 metara dalje. Treća bomba eksplodirala je u jednoj poslovnoj zgradi u atenskom poslovnom središtu, manje od 30 minuta nakon prve dvije, dodaje policija. PARIZ - Francuska vlada računa da će ove godine u Francuskoj biti stvoreno nekoliko stotina tisuća novih radnih mjesta, izjavio je u srijedu francuski ministar gospodarstva i financija Dominique Strauss-Kahn. On je u francuskom parlamentu procijenio da će 200.000 radnih mjesta biti stvoreno zbog oživljavanja konjunkture. Daljnjih 150.000 radnih mjesta stvorit će se vladinim programima za zapošljavanje mladeži bez posla. Uz to, rekao je Strauss-Kahn, nastat će "stotine tisuća" radnih mjesta kada se skrati radni tjedan na željenih 35 radnih sati, pri čemu će se zadržati sadašnja razina plaća. WASHINGTON - Američki predsjednik Bill Clinton otputovat će u ožujku u državni posjet Južnoafričkoj Republici u okviru planiranog jednotjednog posjeta subsaharskoj Africi, objavili su dužnosnici. Prema njihovim riječima, razmatra se posjet američkog predsjednika još najmanje pet afričkih zemalja, uključujući Ugandu. Posjet je provizorno zakazan za 22-29. ožujka. (Hina) gt 220608 MET jan 98