ZAGREB, 20. siječnja (Hina) - Nacionalno znanstveno vijeće na današnjoj je sjednici, održanoj pod predsjedanjem hrvatskoga premijera mr. Zlatka Mateše, prihvatilo izviješće o provedbi prvog hrvatskog Nacionalnoga
znanstvenoistraživačkog programa za razdoblje od 1996. do 1998. godine. Uz ostalo, Vijeće je zaključilo da je izvješće potrebno nadopuniti podacima o financiranju projekata mladih istraživača i o njihovoj uspješnosti te s tim rezultatima upoznati Nacionalno znanstveno vijeće. Također je prihvaćen i prijedlog predsjednika Vlade da se jedna od slijedećih sjednica Vijeća posveti raspravi o budućnosti hrvatske znanosti i strategiji njezina razvoja.
ZAGREB, 20. siječnja (Hina) - Nacionalno znanstveno vijeće na
današnjoj je sjednici, održanoj pod predsjedanjem hrvatskoga
premijera mr. Zlatka Mateše, prihvatilo izviješće o provedbi prvog
hrvatskog Nacionalnoga znanstvenoistraživačkog programa za
razdoblje od 1996. do 1998. godine. Uz ostalo, Vijeće je zaključilo
da je izvješće potrebno nadopuniti podacima o financiranju
projekata mladih istraživača i o njihovoj uspješnosti te s tim
rezultatima upoznati Nacionalno znanstveno vijeće. Također je
prihvaćen i prijedlog predsjednika Vlade da se jedna od slijedećih
sjednica Vijeća posveti raspravi o budućnosti hrvatske znanosti i
strategiji njezina razvoja. #L#
Članovi Nacionalnoga znanstvenog vijeća zadovoljni su dosadašnjom
provedbom Nacionalnoga znanstvenoistraživačkog programa uz
ocjenu da je Program ispunjen u temeljnim odredbama, istaknuo je u
izjavi za novinare ministar znanosti i tehnologije i zamjenik
predsjednika Vijeća prof. dr. Ivica Kostović. Također, dometnuo je
Kostović, "stajalište je Vijeća da su u izvješću vrlo transparentno
prikazani znanstveni programi i projekti, a iz njega je vidljivo i
tko su ljudi i ustanove koji su ocjenjivali i prihvaćali te
znanstvene programe i projekte". Članovi su Nacionalnoga vijeća,
rekao je ministar Kostović, zaključili da je Vijeću potrebno
podnijeti i izvješće o tomu koliki je postotak visoko ocijenjenih
projekata te koliki je broj projekata koji su "visoko" financirani,
a niže ocijenjeni. Istodobno, stajalište je Vijeća da treba
napraviti i preciznu analizu broja znanstvenih projekata
sufinanciranih od gospodarstva i međunarodne suradnje. Pri tome,
izvijestio je Kostović, treba naglasiti da niti jedan sufinacirani
projekt nije odbijen.
Nacionalni znanstvenoistraživački program diljem Hrvatske
provodi 8.000 znanstvenika i istraživača u 23 javna instituta, 66
visokih učilišta, 13 gospodarskih instituta te 71
znastevnoistraživačka pravna osoba. Od ukupnoga broja
znanstvenika i istraživača 53 posto ih radi na hrvatskim
sveučilištima, 13 posto u javnim institutima, 7 posto u
gospodarskim institutima te 27 posto u ostalim znanstvenim
ustanovama.
Izvješće, među ostalim, sadrži i broj odobrenih programa,
projekata i tema po znanstvenim područjima. Tako je, primjerice, za
područje prirodnih znanosti odobreno 16 programa, 127 projekata i
100 tema, a za područje društvenih znanosti 8 programa, 111
projekata i 37 tema.
Sredstva za financiranje znanstvenih programa, projekata i tema u
protekloj su godini po znanstevnim područjima bila raspodijeljena
tako da su prirodne znanosti od ukupnoga iznosa dobile 26 posto,
tehničke 24 posto, humanističke znanosti 10 postotaka, društvene
9, dok je biomedicinskim znanostima "pripalo" 20 posto, a
biotehničkim znanostima 11 posto ukupnih financijskih sredstava.
Na dnevnom su redu današnje sjednice Nacionalnoga znanstvenog
vijeća bile i teme posvećene prosudbi programa trajne istraživačke
djelatnosti te pripremama za izradbu novog Nacionalnoga
znanstvenoistraživačkog programa.
(Hina) ip ds
201721 MET jan 98