FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SLUČAJ DOKMANOVIĆ: SVJEDOČENJE POVJESNIČARA MARKA WILLERA

DEN HAAG, 20. siječnja (Hina) - Tužitelji u postupku protiv Slavka Dokmanovića, bivšeg vukovarskog gradonačelnika, pred Međunarodnim sudom za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY)izveli su u utorak prvog svjedoka-vještaka, povjesničara Marka Willera, koji je govorio o okolnostima raspada bivše Jugoslavije i izbijanja srpske pobune u Hrvatskoj.
DEN HAAG, 20. siječnja (Hina) - Tužitelji u postupku protiv Slavka Dokmanovića, bivšeg vukovarskog gradonačelnika, pred Međunarodnim sudom za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY)izveli su u utorak prvog svjedoka-vještaka, povjesničara Marka Willera, koji je govorio o okolnostima raspada bivše Jugoslavije i izbijanja srpske pobune u Hrvatskoj.#L# Profesor Willer, Amerikanac koji posljednjih 28 godina živi u Velikoj Britaniji, doktorirao je povijest na Cambrigdeu, a područje njegova znanstvenog djelovanja je povijest južnoslavenskih naroda, posebice u Drugom svjetskom ratu. Predavao je na više britanskih i američkih sveučilišta. Willer govori hrvatski jezik. Bio je i predsjednik stručne komisije UNTAES-a za medije u hrvatskom Podunavlju 1996. godine. Svjedok je rekao da je Slobodan Milošević bio "prvi secesionist u bivšoj Jugoslaviji", iako je stalno tvrdio da se zauzima za očuvanje države. Pojava nacrta Memoranduma SANU-a, u kojem su srpski akademici govorili o ugroženosti srpstva i tvrdili da je gospodarski sustav u Jugoslaviji uperen protiv srpskog naroda, dovela je do stvaranja nacionalističkog ozračja u Srbiji, koje je "aparatčik" Milošević iskoristio za dolazak na vlast. Milošević je nakon ukidanja autonomije Kosova i Vojvodine nastojao centralizirati Jugoslaviju, koja je ustavom iz 1974. godine iz federacije prerasla u konfederaciju. Shvativši da će mu u ostvaranju toga cilja pomoći odlazak Slovenije, Milošević je poticao Slovence da što prije napuste Jugoslaviju, rekao je svjedok. Kasnije je postupno reducirao svoje ciljeve, ostajući pri tome da svi Srbi moraju živjeti u jednoj državi. U Srbiji je zavladala nacionalistička histerija, a opće mjesto je bilo da srpske granice moraju ići linijom Karlobag-Karlovac-Virovitica. Nakon provedenih višestranačkih izbora u Hrvatskoj, Srbi su "alarmanto" doživjeli pobjedu HDZ-a dr. Franje Tuđmana. "Tuđmanova politika bila je neoprezna, što je uznemirilo Srbe koji su živjeli u ruralnim područjima Hrvatske", rekao je svjedok, a Milošević je koristio Srbe u Hrvatskoj i BiH kao sredstvo za proširenje svoje vlasti. Vojislav Šešelj, koji je tada bio Miloševićev saveznik, tvrdio da je srpske granice moraju obuhvatiti sve srpske grobove. U Hrvatskoj su Srbi odbili sudjelovati na referendumu o neovisnosti, za što se izjasnila golema većina Hrvata. Kod Srba se pojavio strah da će biti izloženi progonu kao i u Drugom svjetskom ratu od strane ustaša, a njihovo brisanje iz hrvatskog Ustava kao konstitutivnog naroda Willer je ocijenio "kolosalnom greškom Franje Tuđmana". JNA, koja je nakon raspada jugoslavenskih institucija tražila državu za sebe, razoružala je Teritorijalnu obranu u tadašnjim republikama i i tim oružjem opremila Srbe. U proljeće 1991. godine u istočnoj Slavoniji su utvrđuju srpske paravojne postrojbe pod vodstvom Vojislava Šešelja i Željka Ražnjatovića Arkana. Te su paravojne skupine poticale lokalne Srbe na pobunu, a uloga JNA na tom području je bila jasnija nego u drugim dijelovima Hrvatske, nije se više trudila da pokaže neutralno stajalište, nego je otvoreno stala na srpsku stranu, rekao je Willer. U kolovozu 1991. godine JNA i srpske paravojne postrojbe pokrenule su opći napad na Vukovar. U napadu je sudjelovalo oko 30.000 vojnika, dok je grad branilo svega 1.000 do 1.800 ljudi. Srbi su nakon tri mjeseca uspjeli osvojiti grad, ali je "herojski otpor malobrojnih branitelja" preokrenuo svjetsku javnost u hrvatsku korist, koja je do tada bila na srpskoj strani, rekao je svjedok, dodajući da su Srbi osvajanjem Vukovara "dobili bitku, a izgubili rat". U protuispitivanju, Dokmanovićev odvjetnik Toma Fila pokušavao je dokazati da republičke granice u bivšoj Jugoslaviji ne mogu biti državne, nego administrativne koje su zacrtali komunisti. Profesor Willer je rekao da su republičke granice zacrtane uglavnom prema povijesnom kriteriju i u manjem dijelu prema etničkom. Profesor Willer je na upit odvjetnika File o valjanosti referenduma o neovisnosti koji su Srbi u Hrvatskoj raspisali u ljeto 1990. godine, rekao da se taj referendum ne može uspoređivati s referendumom koji su raspisale hrvatske vlasti i na kojem su mogli sudjelovati svi građani, dok je srpski referendum bio neslužben i na njemu su mogli sudjelovati samo Srbi. Dokmanoviće odvjetnik u srijedu će nastaviti s protuispitivanje svjedoka optužbe, nakon čega će tužitelji izvesti dva nova svjedoka iz Iloka. (Hina) sv sb 201443 MET jan 98

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙