DONIJETA ODLUKA O PRISTUPANJU RH PROJEKTU FAO-A O SUZBIJANJU KUKURUZNE ZLATICE

KUKURUZNE ZLATICE ZAGREB, 20. siječnja (Hina) - Hrvatska je Vlada na posljednjoj sjednici donijela odluku da se pokrene postupak za potpisivanje i pristupanje Projektu FAO o suzbijanju kukuruzne zlatice u Europi. Pristupanje tom međunarodnom projektu omogućit će dobivanje stručne pomoći FAO-ovih stručnjaka za kukuruznu zlaticu, zatim informacija o tijeku zaraze i mjerama zaštite u drugim državama, te mamaca za promatranje (monitoring), kao i edukativnog matarijala. #L# Kukuruzna zlatica (Diabratica virgifera LeConte) vjerojatno, je unijeta u Europu sredinom 80-ih godina preko beogradske zračne luke, a u Hrvatskoj je zamijećena opsežnim promatranjem 1995. (kada i u Mađarskoj). U 1996. zabilježeno je daljnje širenje tog štetnika u SR Jugoslaviji, Mađarskoj, Hrvatskoj, a nekoliko je primjeraka uhvaćeno u BiH i Rumunjskoj. Na radnom sastanku o kukuruznoj zlatici u Grazu stručnjaci iz SAD- a, Austrije, Bugarske, Grčke, Hrvatske, Italije, Mađarske, Njemačke, Rumunjske, Slovačke i Slovenije ukazali su na potrebu organiziranog suzbijanja tog opasnog štetnika. Naime, ne poduzmu li se hitne preventivne mjere, može se dogoditi da za nekoliko godina kukuruzna zlatica postane gospodarski štetnik u nekoliko europskih država. Posljedice bi, za gospodarstvo i okoliš, mogle sličiti onima u SAD-u gdje je kukuruzna zlatica najznačajniji štetnik monokulture kukuruza u središnjim i zapadnim država gdje su zabilježeni gubici prinosa do dvije tone po hektaru. Cijena kemijskog suzbijanja kukuruzne zlatice kombinirana s vrijednošću izgubljenog uroda u Sjedinjenim se Država procjenjuje na oko milijardu dolara godišnje. I odrasli i ličinke kukuruzne zlatice mogu oštetiti biljku kukuruza, no najvažnije štete nanose ličinke hraneći se na korijenju, što dovodi do smanjenja količina vode i hranjiva potrebnih za razvoj biljke. (Hina) bm gk 200944 MET jan 98