ZAGREB, 19. siječnja (Hina) - Knjiga sveučilišnoga profesora Vladimira Đure Degana "Izvori međunarodnoga prava" (Sources od International Law) suvremen je, pregledan i razumljiv tekst koji znatno obogaćuje hrvatsku doktrinu
međunarodnoga prava i respektabilno je predstavlja na međunarodnoj razini. Tu je ocjenu istaknuo akademik Vladimir Ibler, predstavljajući danas u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu, ovo najnovije djelo člana suradnika HAZU prof. dr. Vladimira Đure Degana.
ZAGREB, 19. siječnja (Hina) - Knjiga sveučilišnoga profesora
Vladimira Đure Degana "Izvori međunarodnoga prava" (Sources od
International Law) suvremen je, pregledan i razumljiv tekst koji
znatno obogaćuje hrvatsku doktrinu međunarodnoga prava i
respektabilno je predstavlja na međunarodnoj razini. Tu je ocjenu
istaknuo akademik Vladimir Ibler, predstavljajući danas u
Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu, ovo
najnovije djelo člana suradnika HAZU prof. dr. Vladimira Đure
Degana.#L#
Knjigu je prošle godine na engleskomu jeziku u Den Haagu izdao
poznati nizozemski izdavač Kluwer Law International u kolekciji
"Martinus Njihoff Publishers". U devet poglavlja i na ukupno 564
stranice autor obrađuje glavne izvore međunarodnoga prava te način
nastanka, oblike, izmjene i prestanak pravila međunarodnoga
prava.
Po riječima akademika Davorina Rudolfa, vrela je međunarodnoga
prava autor izložio prema klasifikaciji koja se razlikuje od one
što su je usvojili redaktori Statuta Stalnoga suda 1920. Profesor
Degan je, dometnuo je akademik Rudolf, najprije izložio opća pravna
načela pišući pedantno i argumentirano o njihovu nastanku i
afirmiranju od rimskih vremena i srednjovjekovnih mislilaca Tome
Akvinskoga i Grotiusa, pa do haških mirovnih konferencija krajem
prošloga i početkom ovoga stoljeća te aktualnoga Međunarodnoga
suda. U svojim je pak razmatranjima, rekao je akademik Rudolf,
međunarodnopravne običaje autor podijelio na opće i partikularne,
tj. lokalne, regionalne i posebne običaje unutar ugovornih pravnih
odnosa. Među ostalim, Degan je obradio i jednostrane akte kao
izvore partikularnoga međunarodnoga prava. S tim u vezi, istaknuo
je Rudolf, autor pažljivo pručava to pitanje te upozorava da je u
međunarodnom pravu teško naći područja u kojima su doktrinarni
pogledi bili toliko oštro sučeljeni s međunarodnim realnostima i
praksom kao u pitanju jednostranih akata koji izražavaju volju
države i stvaraju međunarodna prava i obveze. Za ilustraciju Degan
navodi odredbe Konvencije UN o pravu mora iz 1982. prema kojima
obalne države mogu jednostranim aktima steći suverenitet, suverena
prava ili jurisdikciju u morskim dijelovima koji su prije pripadali
otvorenome ili slobodnome moru.
Uz zahvalu recenzentima i članovima HAZU na organizaciji
promocije, prof. dr. Vladimir Đuro Degan ovom je prilikom podsjetio
da je uzor njegova znanstevnoga rada djelo i pravna ostavština
poznatoga danskoga znanstvenika Maxa Soerensena.
(Hina) ip ds
191639 MET jan 98