VJESNIK-ZAŠTOI SU STRANI POLITIČARI OPTIMISTIČNIJI...-SINOVČIĆ,GALOVIĆ-19-1

VJESNIK 19. I. 1998. Zašto su strani političari optimističniji od nekih naših glede ulaska Hrvatske u EU 'Hrvatska i europske integracije' naslov je skupa što su ga u Zagrebu organizirali SDP i Europski forum za demokraciju i solidarnost, na kojem je "otvoren niz pitanja o uključivanju Republike Hrvatske u europske integracije". Dean Sinovčić i Alen Galović izdvajaju neke od ocjena sudionika, istaknuvši kako "je zanimljiva činjenica da su optimistički o tomu govorili ponajprije strani sudionici skupa". Izdvajaju tako ocjenu dr. Maria Nutija, profesora komparativne ekonomije na rimskom sveučilištu, koji drži da je Hrvatska 'sposobna priključiti se procesu širenja Europske unije, iako je povremeno na repu događaja', te ocjenu dopredsjednika Kluba zastupnika partije europskih socijaldemokrata u Europskom parlamentu Hannesa Swobode koji "ne vidi razloge zbog kojih bi Slovenija ušla u Europsku uniju prije Hrvatske". Profesor Nuti je također "ustvrdio da Hrvatska ima dobar ekonomski položaj koji će joj omogućiti hvatanje vlaka za EU, a lošiji politički položaj uvijek je lakše prevladati nego strukturu ekonomije. S njim se nije složio akademik Ivan Supek, koji drži da nema mjesta takvom optimizmu", navode novinari, a izdvajaju i tezu dr. Slavena Letice koji je "upozorio na istraživanje kojim se nepobitno potvrdilo da u Hrvatskoj čak od 85 do 95 posto ljudi želi u Europsku uniju, no 'postoji antieuropski lobi koji je mali, ali moćan i militantan'". Citirajući još neke dijelove izlaganja sudionika na skupu, novinari navode i ocjenu Hannesa Swobode koji glede često spominjanoga pitanja sigurnosti na hrvatskim granicama kaže kako ono ulaskom Hrvatske u EU postaje europsko pitanje "i rješava se na toj razini", te uspoređuje taj problem "s problemom izbjeglica u Italiji koji nije samo talijanski već i europski problem. Stoga je Swoboda zaključio da je, glede sigurnosti, za EU pristupanje Hrvatske korisnije od pristupanja drugih zemalja", navode novinari i u nastavku pišu: "Iako je Swoboda spomenuo hrvatske granice, malo se na tom skupu govorilo o njihovu zaokruživanju, odnosno o promjeni političkih okolnosti u svezi s reintegracijom Podunavlja. Nije se analitički pristupilo ni činjenici da je Republika Hrvatska podvrgnuta suspenziji iz euroatlantskih procesa 1995. godine, na francuski zahtjev. Povod za francusku inicijativu bila je tada oslobodilačka akcija Hrvatske vojske. Bi li Hrvatska danas bila na pragu Europske unije da je izostala Oluja i da je dio svog državnog teritorija prepustila Martiću i kninskoj družini? (...) Zaboraljeni su danas, čini se, i silni kritički tonovi iz oporbenih redova upućivani državnom vrhu u svezi sa Sporazumom o normalizaciji odnosa sa SRJ. A taj je dokument bio jedan od glavnih uvjeta kojima je EU kalkulirala kako bi Hrvatska bila uključena u niz integracijskih procesa". Ocjenama sa skupa novinari pribrajaju i riječi Margaret Tatcher, bivše britanske premijerke koja je upozorila "ovih dana u pismu predsjedniku Tuđmanu na kalkulantsku europsku politiku", odnosno na "njezine najstrašnije plodove - tragediju Vukovara i potom ratne strahote u BiH". Također dodaju i ocjenu bivšeg talijanskog predsjednika Cossige koji svršetak reintegracije Podunavlja "drži 'uklanjanjem i posljednje zapreke uključenju Hrvatske u euroatlantske integracije'" i komentiraju: "No, čak unatoč Cossiginu mišljenu, integracijski procesi mogli bi i ubuduće biti instrumentom kojim će se međunarodni centri moći poigravati kako bi zadržali poziciju moderatora hrvatskih unutarnjopolitičkih problema". Objašnjavajući svoju ocjenu, na kraju članka novinari pišu: "I dok će poslije reintegracije Podunavlja biti bjelodano da se Hrvatska na tom strateškom pitanju uspjela othrvati pritiscima i izbjeći ustupke koji bi ugrozili njezin suverenitet, još je upitno kako će se razvijati događaji s poslijedaytonskom BiH. Velika je vjerojatnost da će u dijelu međunarodnih institucija, bar još neko vrijeme, prevladavati uvjerenje da se, na primjer, pitanja Ploča, Haaga ili Mostara mogu rješavati pritiscima na RH glede usporavanja ili isključivanja različitih integracijskih procesa. Ako se strani čimbenici budu koristili takvim sredstvima, doista je teško očekivati da će visoka stabilnost institucija što jamče demokraciju, djelotvorna tržišna ekonomija te sposobnost da se Hrvatska snosi s konkurentskim pritiscima biti dostatnim uvjetima za njezino uključivanje u Europsku uniju". 190215 MET jan 98