FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

FRANCUSKA-LE MONDE OD 15.1.1998. O CRNOJ GORI

FRANCUSKA LE MONDE 15. I. 1998. Novi crnogorski predsjednik preuzima dužnost dok traje kriza sa Srbijom "Novi crnogorski predsjednik, 'reformator' Milo Đukanović treba preuzeti dužnost u četvrtak 15. siječnja u Podgorici, u prilikama dok traju unutarnje političke i diplomatske napetosti sa Srbijom, drugom članicom Savezne Republike Jugoslavije (SRJ). Nakon poraza na predsjedničkim izborima u listopadu, predsjednik države kojemu završava mandat, 'prosrbin' Momir Bulatović čekao je utorak da prizna izborni poraz koji je osporio Beograd, ali ga je potvrdila međunarodna zajednica. G. Đukanović i njegov prethodnik trebali su se susresti u srijedu, iako je američki posrednik za Balkan Robert Gelbard, koji je trenutno u posjetu ovom području, želio da se mirna predaja vlasti obavi u ponedjeljak i pozvao oba tabora na umjerenost. Amerikanci su odlučili igrati ulogu suca jer sukob koji razdvaja ovu dvojicu prelazi granice male republike Crne Gore. Otkako je stupio na dužnost premijera, g. Đukanović je zapravo započeo sukob sa svojim susjedom i njegovim 'prvim čovjekom', sadašnjim predsjednikom Saveza, Slobodanom Miloševićem kojega drži odgovornim za neukidanje međunarodnih sankcija prema SRJ koje priječe oporavak Crne Gore. (...) Osim s crnogorskom pobunom, Slobodan Milošević mora se suočiti s drugim bojištem, još nestabilnijim, koje se otvorilo na Kosovu. Ova pokrajina na jugu Srbije, koja je 90 posto naseljena Albancima, izvrgnuta je sve učestalijim izgredima. Upozoravajući na 'srpsku kolonizaciju', jedan dio mladih Albanaca se radikalizira. Olovni policijski poklopac kojim ga je pritisnuo Beograd u doba krvavih gušenja nemira 1981. i uvođenja izvanrednog stanja na Kosovu 1989., nije više tako težak. Tako je na zapadnim uzvisinama i na jugu, nedaleko od granice s Makedonijom i Albanijom, 1977. ubijeno najmanje četrdeset osoba, a redarstvene ophodnje sve rjeđe izlaze iz svojih postaja. Međutim, odnos snaga i dalje je svakako u korist srpskog 'okupatora' na Kosovu na kojemu je koncem 80-ih Beograd uigrao svoj ratnički nacionalizam. Poprište izgubljene davne bitke protiv Turaka, ova je pokrajina, ponovnim pisanjem povijesti, postala 'srpski Jeruzalem', 'kolijevka naroda' koju Beograd želi zadržati po svaku cijenu. (...) Srbija je napokon završila šestomjesečnu utrku za predsjedničke i parlamentarne izbore tijekom koje si Slobodan Milošević nije mogao dopustiti da ponovno započne pregovore s kosovskim Albancima jer je to moglo ići na ruku ultranacionalistima Vojislava Šešelja. Nakon što je na čelo države napokon izabran socijalistički kandidat g. Miloševića i stišale se izborne strasti, promatrači u Beogradu drže da sada ima 'prostora za pregovore'. Međunarodna zajednica ide u tom smjeru, kao što govori nedavni francusko-njemački prijedlog o 'posebnom statusu' za Kosovo. Europljani i Amerikanci žele izbjeći širenje krize na Makedoniju, iako je ta zemlja uvijek predmet grčkih i bugarskih apetita, a u Tirani draži pristaše 'velike Albanije'. No neki se pitaju nije li prekasno. 'Čak i ako Milošević pristane na pregovore s Kosovom, njegovi će prijedlozi svakako biti neznatni u odnosu na albanska očekivanja', misli jedan zapadni diplomat. I na Kosovu i u Crnoj Gori, prave nakane Slobodana Miloševića velika su nepoznanica. Čuven sa svoje prevrtljivosti, on se odlikuje izvanrednim nagonom za održanjem koji mu je omogućio da ostane na vlasti od 1989. unatoč ratu, međunarodnom embargu i gospodarskoj krizi. 'Vlast je tamo gdje je Milošević, bez obzira na institucije', kažu u Beogradu. Iako je i u Srbiji i u federaciji njegova vlast oslabila, istina je da je Slobodan Milošević neprijeporno prvi čovjek u Jugoslaviji. No on mora odgovoriti na kosovsko i crnogorsko pitanje. Slično je s budućnosti federacije koje su Srbi, kao i 1991., najgorljiviji branitelji", piše Christophe Chatelot. 160030 MET jan 98

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙