DELO - SLOVENIJA I MMF - 13. I.

SLOVENIJA DELO 13. I. 1998. Poruka iz Washingtona "Ministar financija Mitja Gaspari donio nam je iz Washingtona, gdje su sjedišta Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke, samo naizgled novo upozorenje da naše reforme i javne financije ne idu (dovoljno brzo) u pravom smjeru. U obje 'brettonwoodske birokratske tvrđave' djelomično su samo ponovili ono što naša stručna javnost (skupa s ministrom) ponavlja već nekoliko godina; Slovenija se gospodarski ne razvija u željenom smjeru jer nema dovoljno političke moći i hrabrosti za pravodobnu provedbu nekih neizbježnih gospodarskih reforma. S prenapuhanim socijalnim i mirovinskim transferima, dohodovnom politikom i indeksacijom koji pritišću fiskalne izvore i posredno ograničavaju ulaganja, dakako nemoguće je na dulji rok smanjivati inflaciju i kamate. Pa i gospodarski rast postaje sve kilaviji i takav će biti i u buduće ako se (ponajprije u nekim vladajućim glavama) ne promijeni odnos, osobito glede neposrednih stranih ulaganja s kojima bismo svake godine mogli ostvariti onih nekoliko postotaka brutto domaćeg proizvoda koji Sloveniju dijele od ekonomija uspješnoga rasta. Pa ipak, na stručne savjete dobro plaćene gospode iz washingtonske H-ulice ne može se samo odmahnuti rukom - kao, što nam solite pamet kad azijska financijska kriza dokazuje kako ste okoštali i kako su zastarjeli bili vaši prijedlozi. Dobro je da su financijaši postavili Sloveniji rok do kojega treba podmiriti proračun i šire javne financije - to bi se, kako zahtijeva fond, trebalo dogoditi najkasnije iduće godine kad bi proračun trebao opet biti uravnotežen kao preklani. MMF doduše drži da bi bilo najbolje da već ove godine budemo bez gubitka. Taj signal je u prvom redu namijenjen našoj vladi i parlamentarcima, a dodatnu 'lobističku' težinu daje mu činjenica da dolazi iz svjetskog financijskog vrha, iz odbora direktora MMF-a. To je možda dobrodošla dodatna okolnost za ovogodišnje politički teško prihvaćanje proračuna i nekih javnofinancijskih 'stabilizacijskih' zakona u parlamentu - radi se recimo o zakonima o mirovinskom osiguranju, zapošljavanju i radnim odnosima, bez kojih se ovogodišnji proračun neće moći napraviti. No MMF se u savjetima ponekad zabuni: očito je njegov vrh poslije češkog potopa 'progledao' pa Sloveniju ne gnjavi više zahtjevima za egzemplarnom uvedbom fiksnog tečaja tolara. To bi se očito uvelo tek kad bi smanjenjem inflacije (na recimo pet posto godišnje) ipak i konačno otpala indeksacija kamatnih mjera. Premijer je dezindeksaciju, koja je jedan od uvjeta za smanjenje inflacije, nekoć hrabro najavio ali su glasovi utihnuli: uvjeti za to očito nisu bili zreli...Sada bi bilo nadasve korisno povesti računa o upozorenjima MMF-a i početi brže reformirati slabu i plitku slovensku financijsku industriju. Doduše će ju skorašnji propuh kroz skoro otvorena europska i svjetska vrata opasno zanjihati, osiguravajuće zavode vjerojatno prije nego banke. Oprez barem kod ulaganja kapitala neće biti suvišan, kratkoročni se (za neke i 'špekulativni') kapital iz Azije sve brže seli u SAD i u Europu, a zanimljiva je slučajnost da su žrtve azijske nestabilnosti u boljim vremenima imale bolju ocjenu poslovnog rizika nego što ju ima Slovenija. Što bi uz poznate povoljne depozitne kamatne mjere u nas, moglo biti najava obnovljenog zanimanja ulagača za razmjerno dobro ocijenjenu Sloveniju. Barem u centralnoj banci se tome oduševljeno ne raduju ... Sadašnja upozorenja MMF-a značajna su i stoga što će odjeknuti i drugdje, recimo u ušima bruxelleskih eurokrata, a kao dodatni argument razveselit će pogotovo one koji našu državu nipošto ne vide među (prvim) novim članicama EU-a. Uz to treba jasno reći da u slovenskom slučaju nije toliko problematičan jednopostotni proračunski ili širi javnofinancijski gubitak koji je još uvijek manji nego u većini razvijenih država ili u najviše favoriziranim kandidatima za EU: više brinu njegovi uzroci. Ili rečeno drukčije - kad bismo i uz reforme na koje upozorava MMF ugradili sistemske osigurače, lakše bismo si, primjerice, neke lošije, krizne godine 'priuštili' i veći gubitak (recimo za poticaj gospodarskog rasta) - jer bismo imali postavljen sustav javne potrošnje koji bi dugoročno jamčio neku osnovnu stabilnost i predvidljivost. Odbor direktora MMF-a koji se, kako se vidi, zasitio da Sloveniji već nekoliko godina za redom dijeli slične ili jednake ekonomskopolitičke lekcije, svojim je tvrdnjama bacio rukavicu i premijeru i njegovoj izjavi da bi Slovenija prije mogla biti u europskoj monetarnoj uniji nego u EU. Poruku svjetskih financijaša iz Washingtona svakako treba shvatiti ozbiljno, poglavito poglavlja iz javnih financija i reforma. Za početak recimo u parlamentu koji ovih dana otvara ovogodišnju proračunsku raspravu" - piše Miha Jenko. 140012 MET jan 98