SIMPOZIJ HRVATSKE UDRUGE RIMSKOGA KLUBA

ZAGREB, 13. siječnja (Hina) - "Globalno i lokalno u jezičnim problemima" tema je kojoj je bio posvećen simpozij Hrvatske udruge Rimskoga kluba, održan danas u Leksikografskom zavodu "Miroslav Krleža" u Zagrebu. Predsjednik Hrvatske udruge Rimskoga kluba akademik Ivo Šlaus uvodno je istaknuo da je riječ o prvoj raspravi o toj temi organiziranoj u sklopu Rimskoga kluba jer do sada ta tema, rekao je Šlaus, bez obzira na njezinu važnost, nije pobudila pozornost Rimskoga kluba, a ni 30 nacionalnih asocijacija koje djeluju u sklopu Rimskoga kluba. #L# Inače, Rimski klub međunarodna je udruga koja danas okuplja 120 članova - znanstvenika, gospodarstvenika i političara iz raznih zemalja svijeta, među kojima je, primjerice, i češki predsjednik Vaclav Havel. Udruga je osnovana početkom 70-ih godina sa svrhom da se pokušaju pronaći odgovori na pitanja koja, podsjetio je akademik Šlaus, na neki način "izlaze" iz okvira pojedinačnih državnih politika i ne mogu se jasno vremenski ograničiti, a "prepoznatljivi" su već i u knjizi "Granice rasta", prvoj knjizi koju je Rimski klub izdao 1972. Hrvatska pak udruga Rimskoga kluba, izvijestio je Šlaus, danas ima 40-ak članova s raznih područja hrvatskoga kulturnoga, znanstvenoga i političkoga života. Uvodno izlaganje o jeziku kao instrumentu civilizacije održao je akademik Dalibor Brozović, hrvatska jezična problematika danas bila je temom izlaganja akademika Stjepana Babića, dok je dr. August Kovačec govorio o problemima manjinskih jezika, a dr. Vladimir Simeon o problematici znanstvene terminologije. "Pitanje jezika", smatra potpredsjednik Udruge Vlado Gotovac, "jedno je od bitnih pitanja našega opstanka, posebice u vrijeme kada se u jezik sve više 'ulazi' globalno i kada se postavlja pitanje što je zajedničko svim jezicima". Akademik Brozović podsjetio je da se u raspravi o jeziku kao instrumentu civilizacije često susreću dvije protuslovne teze - od kojih je prva da u svijetu ima premalo standardnih jezika te druga u kojoj se tvrdi da se broj standardnih jezika u svijetu velikom brzinom umnožava. I dok je standardizacija europskih jezika, istaknuo je Brozović, uglavnom završena, većina se svijeta još uvijek ne koristi nikakvim standardnim jezikom, npr. područje subsaharske Afrike. Pitanje standardizacije jezika i povećavanja njihova broja bit će, mišljenja je akademik Brozović, goruće pitanje prvoga stoljeća novoga tisućljeća. Osvrnuvši se na suvremeno prvenstvo engleskoga jezika, Brozović je istaknuo kako se pritom također očituju dva paralelna i često suprotstavljena procesa - s jedne strane sve se više ljudi u svijetu koristi engleskim jezikom, ali se s druge strane, engleski sve rjeđe koristi kao isključivi standardni jezik i uči se sve površnije. Od 1990. do danas u Hrvatskoj je tiskano čak 11 knjiga jezičnih savjeta, podsjetio je akademik Babić. Iako se danas u svakoj raspravi o hrvatskoj jezičnoj problematici polazi od aksioma da je hrvatski jezik potpuno samostalan i poseban jezik, činjenica je da se kod nas izdaje puno razlikovnih rječnika, što u Srbiji nije slučaj. Također u strahu za čistoću hrvatskoga jezika, mišljenja je Babić, sve napisano "dolazi" pod lektorsko "pero" tako da se, primjerice, lektoriraju i tekstovi sveučilišnih profesora hrvatskoga jezika. I dok je dr. Kovačec upozorio na potrebu razlikovanja pristupa jezičnoj problematici autohtonih i tzv. novih nacionalnih manjina, dr. Simeon je mišljenja da hrvatsko znanstveno nazivlje postoji i treba ga njegovati, razvijati i nadopunjavati, ne zaboravljajući međunarodne nazive, istaknuvši, također, da jezičnom purizmu u znanosti nema mjesta. (Hina)ip db 131729 MET jan 98