ZAGREB, 13. siječnja (Hina) - Uzgoj slatkovodne ribe u Hrvatskoj je u stalnom padu prema predratnim godinama, a po mišljenju članova Grupacije akvakulture pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), takav će se trend nastaviti i u
nekoliko idućih godina ponajviše zbog dugog ciklusa proizvodnje i nedostatka uzgoja riblje mlađi.
ZAGREB, 13. siječnja (Hina) - Uzgoj slatkovodne ribe u Hrvatskoj je u
stalnom padu prema predratnim godinama, a po mišljenju članova
Grupacije akvakulture pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), takav
će se trend nastaviti i u nekoliko idućih godina ponajviše zbog dugog
ciklusa proizvodnje i nedostatka uzgoja riblje mlađi. #L#
Jedan od načina stabilizacije stanja u toj djelatnosti trebali bi
biti i poticaji države za uzgoj ribe uvedeni prošle godine, smatraju u
Grupaciji. Od stupanja na snagu Zakona o novčanim poticajima i
naknadama u poljoprivredi i ribarstvu, dakle, u prvih šest mjeseci
1997. godine, za uzgoj šarana isplaćeno je 828 tisuća kuna te 291
tisuća kuna za uzgoj pastrve.
Pritom su za uzgoj šarana poticajna sredstva bila dvije kune za
kilogram, a za pastrve tri kune po kilogramu, no na nedavno održanom
sastanku članovi Grupacije su predložili Ministarstvu poljoprivrede i
šumarstva RH da se poticajna sredstva povećaju i to na tri kune za
kilogram slatkovodne ribe, pri čemu bi poticajna sredstva za uzgoj
soma, smuđa, štuke i pastrve trebala biti pet kuna po kilogramu.
Uz stalni pad proizvodnje, na što upućuje podatak Državnog zavoda za
statistiku prema kojemu je u 1996. proizvedeno tek 2512 tone konzumne
ribe i 1590 tona mlađi, što je najniža razina u posljednjih 35 godina,
te nedostatak obrtnih sredstva, domaće proizvođače slatkovodne ribe
muče i visoke maloprodajne cijene, veliko opterećenje vodno-gospodarskim
naknadama i brojne druge poteškoće.
Članovi Grupacije zalažu se da se zaustavi pad proizvodnje
slatkovodne ribe i održi proizvodnja na svim postojećim ribnjacima
kako bi ona dosegnula 12.000 tona konzumne slatkovodne ribe na godinu
te pet tisuća tona pastrve.
Za ostvarivanje toga potrebno je povećati proizvodnost u šaranskim
ribnjacima koja je pala na 175 kilograma po hektaru, dok je granica
rentabilnosti proizvodnje 750 kilograma po hektaru.
Da bi se dosegnula željena proizvodnja od 12.000 tona konzumne ribe,
smataraju uzgajivači, proizvodnost bi trebala porasti na 1000
kilograma po hektaru za što je potrebno osigurati povoljne kredite za
nabavu 24.000 tona hrane za ribe.
S obzirom na potencijale u toj djelatnosti i teškoće s kojima je
trenutačno suočena, članovi Grupacije smatraju kako bi tvrtke iz te
djelatnosti trebale imati prioritete pri odobravanju kredita iz
sredstava Posebnog proračuna za kreditiranje razvitka i obnovu
poljoprivrede.
(Hina) mk vl
131004 MET jan 98