NJEMAČKA/TAZ - CRNOGORSKA BORBA ZA RAVNOPRAVNOST

Ž4=NJEMAČKA Ž1=DIE TAGESZEITUNG Ž2=8. I. 1998. Ž3=Crnogorska borba za ravnopravnost "Srbi i Crnogorci proslavili su jučer pravoslavni Božić. No, za vrijeme blagdana Crnogorci nisu govorili o kršćanskoj ljubavi prema bližnjem već o opasnosti građanskog rata protiv srpske braće. 'Bude li ovdje ubijen samo jedan čovjek, bit će zla - Bosna će uskoro biti zaboravljena', ljuti se 40-godišnji Miško Perović, vlasnik pizzerije u obalnom gradu Petrovcu. 'Imam sve što mi treba u životu - dvoje djece i dobar posao. No, ostavio bih sve i otišao braniti Crnu Goru. Nekoliko tisuća Crnogoraca osjeća isto što i ja', tvrdi on. 'Boreći se za Crnu Goru koja će biti ravnopravna Srbiji, borimo se za Jugoslaviju. Naš novi predsjednik Milo Đukanović uvjereni je pristaša jugoslavenske ideje. Nitko ovdje ne govori o odcjepljenju - to je tema srpskih državnih medija', dodaje Perović. Kada se prije šest godina raspala bivša Jugoslavija, Srbija i Crna Gora udružile su se u Saveznu Republiku Jugoslaviju. Danas Crna Gora pod vodstvom mladog, energičnog Mile Đukanovića želi ući u Europu, smatrajući 'zaostalu' politiku jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića, često izloženu kritici međunarodne zajednice, samoubilačkim teretom. Za razliku od Srbije, u Crnoj Gori redovito se isplaćuju mirovine i plaće, prosječna je plaća viša, carina i porezi na uvezenu robu niži. Crna Gora čini sve kako bi otvorila granice i oživjela turizam. Podpredsjednik jugoslavenske vlade Vojin Đukanović kojeg je imenovala Crna Gora, komentira to stanje: 'Dinar propada i inflacija se razmahuje zato što su poštanske štedionice i većina banaka prisiljeni odobravati isplatu realno nepostojećeg novca za mirovine i plaće'. Milošević je, doduše, na taj način prikupio bodove prije srpskih izbora ali je takva politika srednjoročno gledano katastrofalna, tvrdi Vojin Đukanović. Stoga u Crnoj Gori jačaju zahtjevi za uvođenjem vlastite valute - 'perpera'. Pritom valja napomenuti da su ti zahtjevi motivirani sasvim drugim razlogom: naime, Beograd sustavno blokira uvoz crnogorskih proizvoda u Srbiju. 'Savezna vlada ponaša se poput privatnog Miloševićeva ureda', objasnio je nedavno crnogorski predsjednik Đukanović, dodajući da se Beograd svim sredstvima pokušava uplesti u unutrašnja pitanja Crne Gore. Stanje u Crnoj Gori zaoštrava se. Pozivajući se na ustavom zajamčeno pravo republika na ravnopravno predstavništvo dvije republike u svim saveznim instituijama, crnogorska je skupština još prije pravoslavnog Božića usvojila 'rezoluciju o povredni pravnog sustava Savezne Republike Jugoslavije'. Saveznim institucijama pod Miloševićevim nadzorom predbačeno je da ne priznaju crnogorskog predsjednika Milu Đukanovića, da podupiru Momira Bulatovića, poraženog na proteklim izborima, i da time Crnu Goru izlažu opasnosti građanskog rata. Bulatovićeve pristaše demonstrativno su napustile skupštinu, ustvrdivši da ta rezolucija 'podsjeća na 1991. g. i na odluku slovenske skupštine o nepriznavanju ustavnog suda u Beogradu'. Neposredno nakon toga počeo je građanski rat. 15. siječnja ove godine Milo Đukanović trebao bi pred crnogorskom skupštinom položiti prisegu kao novi predsjednik. Istog dana bivši predsjednik Bulatović namjerava sazvati masovne demonstracije u glavnom gradu Crne Gore Podgorici. Bulatović ne želi predati svoju dužnost Đukanoviću već 'narodu'. U znak potpore, u Srbiji bi trebale biti vrbovane pristaše koje će potom besplatno biti odvezene u Podgoricu. Za svaki slučaj iz većine crnogorskih institucija, medija i državnih poduzeća otpuštene su Bulatovićeve pristaše. Đukanović namjerava pobijediti Miloševića njegovim vlastitim oružjem", zaključuje Andrej Ivanji. 090352 MET jan 98