NJEMAČKA/TAZ - PDV

Ž4=NJEMAČKA Ž1=DIE TAGESZEITUNG Ž2=7. I. 1998. Ž3=Kruh skupo stoji Hrvate "22-postotni porez na dodanu vrijednost izazvao je nezadovoljstvo ali ne i prosvjede hrvatskog stanovništva. 'Svi se ljute zbog novog poreza ali nitko ne želi izići na ulicu', ruga se satirički tjednik 'Feral Tribune'. 'Ništa strašno', uzvraća u prvom redu ministar financija Borislav Škegro, dodajući da je i ranije bilo potrošačkih poreza koji su sada zamijenjeni jedinstvenim novim porezom. Osim toga, Škegro tvrdi da se Hrvatska tim porezom samo prilagodila običajima koji vladaju u Europskoj uniji (EU). Smanjenje proračunskog deficita u vrijednosti od nekoliko milijardi kuna dugoročno stabilizira privredu i na kraju će svima donijeti koristi, ističe hrvatski ministar financija. To je slaba utjeha za prosječne radnike. Naime, porez na dodanu vrijednost poskupljuje u prvom redu svakodnevne potrepštine. Primjerice, PDV se najsnažnije odrazio na cijeni kruha - kilogram kruha stoji dana oko 1,50 njemačkih maraka. Većinu Hrvata ne zanima činjenica da je istodobno smanjena cijena skupih automobila, za koje je porez dosada iznosio 35 posto. Naime, većina Hrvata ionako si ih ne može priuštiti. Potrošačke cijene u Hrvatskoj ionako su među najvišim u zemljama tranzicije i čak su - uz prosječne plaće od oko 600 do 800 maraka - višestruko više nego u Europskoj uniji. Uzrok toj skupoći nije samo uvozni porez za inozemnu robu već i činjenica da proizvođači i država samovoljno određuju cijene. Primjerice, razlika u cijenama osnovnih živežnih namirnica iznosi do 50 posto. Najviše novca izdvajaju ljudi u glavno gradu Zagrebu a najpovoljnije žive potrošači u Dubrovniku, gradu na južnom dijelu obale. Tržišne snage još ne dolaze do izražaja a gospodarska je reforma zapela u slijepoj ulici. Doduše, nove faze privatizacije trebale bi osigurati jačanje tržišnih snaga ali kritičari upozoravaju da su mnoga državna poduzeća upropaštena bez ostvarivaja priželjkivanog gospodarskog učinka. Naime, neki novi vlasnici zainteresirani su samo za zemljište na kojem se nalaze tvornice. Hrvatsko gospodarstvo još nije doživjelo slom samo zbog poslovične marljivosti stanovništva. Nakon ostvarivanja državne nezavisnosti mnogi su se ljudi osamostalili, osnivajući vlastita poduzeća. Taj je privatni sektor postao značajan oslonac gospodarstva. Začuđuje i tempo obnove u ratom opustošenim regijama. Prve rezultate donose i ulaganja u infrastrukturu kao što je izgradnja cesta", dodaje na kraju članka Erich Rathfelder. 080204 MET jan 98