SLOVENIJA - DELO - INTERNET - 3. I.

Ž4=SLOVENIJA Ž1=DELO Ž2=3. I. 1997. Ž3=Internet ugrožava naš identitet List prenosi interview sa Subijahom Arunčalamom (razmjenom elektronskih pisama) iz Indijskog instituta za tehnologiju, objavljenog u njemačkom časopisu 'Die Zeit'. -Elektronske komunikacijske tehonologije mogle bi imati značajnu ulogu u razvitku pluralističkog informacijskog tijeka i uspostave poticajnog ozračja za demokraciju i razvitak, piše u deklaraciji iz Dakara koju su sredinom prošle godine potpisali predstavnici sredstava priopćavanja i razvojnih organizacija iz devetnaest država. Slažete li se s tim prilično raširenim optimizmom? =S duhom izjave iz Dakara sasma se slažem. Internet ne trebamo samo u Africi ili Indiji nego posvuda gdje žive ljudi. No za pretjerani optimizam unatoč tomu nema nikakvoga razloga. Povijest je više puta pokazala da nova tehnologija neizbježno jača dotadašnje nejednakosti. Uzmimo primjer znanstvenih objava. Zahvaljujući međumrežju, dobro povezani zapadni znanstvenici su uglavnom dobro obaviješteni. Za većinu znanstvenika u državama u razvitku internet znači novo zaostajanje. Tko nema dobar pristup međumrežju, gubi priključak na znanstvenu raspravu. Publikacije dobiva uglavnom tek kasnije nego njegovi zapadni kolege. Jasan primjer informacijskih posjednika i informacijskih golaća. -No nije li baš zato internet pravo rješenje? Puno informacija se u njemu može dobiti i besplatno, elektronska pošta među kolegama je ionako besplatna. =Priče o jednakim mogućnostima sasma gube iz vida stvarnost. Pokušajte jedanput uporabiti internet iz jednog razmjerno još dobro opremljenog indijskog laobratorija i razumjet ćete golemu razliku između dobivanja informacija u razvijenom svijetu i u državama u razvitku. Počinje već time da je telefonska linija satima i satima jednostavno mrtva i to svakoga dana. A još druga razina: internet ugrožava naš identitet. Elektronske su tehnologije tako izjednačujuće da će sav svijet uskoro oponašati Zapad. Zapadnu glazbu indijska mladež već danas sluša kao našu klasiku. Mahatma Gandhi je rekao da moramo ostaviti otvoren veliki prozor kako bismo saznali što se drugdje događa. Iapk zato ne smijemo izgubiti korijene. -Ne dolazite li tu u protuslovlje? Kako može tehnika koja je jedva dostupna, izmijeniti kulturne vrijednosti vašega društva? =Ne protivim se međumrežju. Rado bih da države u razvitku uživaju prednosti te tehnike - ali ne da pri tomu napuštaju dobre stvari iz vlastite predaje. Točno je: internet u Indiji još nema veliku ulogu, no računari i telefonske pristojbe su sve jeftiniji i u usporedbi s drugim tehnologijama elektronska će se komunikacija puno brže proširiti. Zatim ćemo imati tehniku koja će se sastojati od dijelova, razvijenih skoro isključivo negdje drugdje i stoga s vrlo malo naše kulture. Uzmimo indijsku obitelj iz srednjega sloja. Teško radi i odriče se raznih užitaka da bi mogla nabaviti računar s kojim će djeca lakše u bolju budućnost. Djeca će u računar staviti Encartu (Microsoftov leksikon) ali iz nje neće ništa saznati o Ramayani, Giti, Mahabharati, Mahatmi Gandhiju ili oslobodilačkom pokretu. Djeca će uskoro o zapadnoj kulturi znati više nego o svojoj vlastitoj. Posuđeni strojevi često donose posuđeno znanje. Tko danas u Indiji kupi računar, na poklon dobije hrpu programa ali nijedan od njih nije indijskog sadržaja. -A svakako su ga napravili Indijci! Indija je ipak tvrđava razvitka programske opreme. Nije li to dokaz za veliku priliku koju ima omrežje u globalnom informacijskom društvu? =Indija je siromašna, što ne znači da su tu svi siromasi. U određenim gospodarskim granama Indija je svjetski vrh a pisanje računarskih programa jedna je od njih. No dok Indijci rade, ljudi poput Andyja Grovea (predsjednik Intela) ili Billa Gatesa (Microsoft) zarađuju. To što se tu događa nije približavanje nego novi oblik iskorištavanja. Dok su nam kolonijalisti uzimali sirovine, sada Zapad u svoju korist rabi našu kvalificiranu radnu snagu. Veliki ugled kojeg u svijetu imaju indijski programeri nema nikakav učinak na opremljenost indijskih sveučilišta i istraživačkih laboratorija. Programer u Indiji danas zaradi 16 tisuća dolara godišnje a visoko obrazovani fizičar samo šest tisuća. Naše tržište radne snage postavljeno je na glavu. -Kritizirate imperijalizam interneta a i sami ga rabite; ne samo u ovom interviewu. Jeste li pronašli način kako se osigurati od neželjenog utjecaja te tehnike? =Moraš biti svetac da okolina ne bi utjecala na tebe. Priznajem, nisam više ista osoba otkako sam počeo rabiti međumrežje. Iz njega saznajem puno stvari puno brže nego što bi to bilo moguće bez interneta. Volim novine i revije. Dakle preko interneta čitam 'Los Angeles Times', 'Washington Post', 'Economist'. Internet nije moj prvi dodir sa zapadnim elektronskim medijima. Dugo godina bio sam strastveni slušatelj BBC-a, vidio sam stotine engleskih filomova a jedan od mojih engleskih prijatelja kaže da sam u obje kulture jednako doma. Moja kritika novih zapadnih tehnologija koje će samo dodatno podijeliti svijet, nipošto nije rođena iz predrasuda. 070432 MET jan 98