VOA - RAZGOVOR SA VESNOM ALABURIĆ

Ž1=GLAS AMERIKE - VOA Ž2= 6. I. 1998. "Forum 21 i koncesija Radiju 101 najpozitivniji su događaji u hrvatskom medijskom prostoru 1997. godini, izjavila je za Glas Amerike Vesna Alaburić, odvjetnica HND-a s kojom je razgovarala Linda Miliša. Za sve koji se bave slobodom medija kao ključnim hrvatskim problemom 1997. godina je vrlo zanimljiva sa svim svojim značajkama, kako pozitivnim tako i negativnim, kazat će Vesna Alaburić. ='Negativno je ono što se nastavio trend velikog broja tužbi protiv novinara za krivična djela i protiv nakladnika za naknadu štete. Smatram da je vrlo loše što još uvijek nismo razvili javno komuniciranje u kojemu bi se prvenstveno ispravcima i javnim demantijima ispravljale eventualne netočnosti u novinama, nego i dalje pribjegavamo sudskim procesima kao jedinom načinu demantiranja i dokazivanja da je određena informacija objavljena u novinama netočna. Nemožemo za sada još govoriti i o sudskoj praksi, jer još uvijek nema većeg broja presuda tako da se ovdje u tom pogledu nije ništa bitno promjenilo. Ono što je bitno pozitivno u prošloj godini bilo jesu određene aktivnosti samih novinara, prvenstveno pojava Foruma 21. Dakle organizacije novinara iz elektroničkih medija koji pokušavaju utemeljiti određene, u drugim zemljema sasvim elementarne, stvari u funkcioniranju elektroničkih medija, a kod nas tek u začetku, a to je prvenstveno razbijanje monopola Televizije na nacionalnom nivou, odnosno želja da imamo i neku drugu nezavisnu nacionalnu televiziju. Forum 21 , što je osobito važno, dočekan je u javnosti sa iznimnim simpatijama i vrlo veliki broj i građana i raznih udruga pružio je punu podršku Forumu i njegovim zahtjevima. Tako da su vrlo veliki izgledi da će gotovo svi ti zahtjevi i to čak u vrlo dogledno vrijeme biti i ostvareni. Pozitivno je i to što je europska Dekleracija o ljudskim pravima postala sastavni dio hrvatskog pravnog poretka. Ona je ratificirana u Hrvatskom Saboru, što znači da ta konvekcija sa svim presudama Europskog suda za ljudska prava postaje dio pravnog sustava Republike Hrvatske i to će po mom mišljenju svakako pridonjeti jačanju zaštite novinara i javne riječi i na sudu i na eventualnim drugim procesima pred drugim državnim tijelima. Pozitivno je naravno i to što je Radio 101 konačno potpisao ugovor o koncesiji i što naš najbolji i najpopularniji radio može raditi nesmetano i nadalje, a ono što smatram osobito važnim je pojava vrlo velikog stupnja solidarnosti među novinarima, bez obzira na to u kojim medijima rade, ako se poslužimo onom klasičnom podjelom da li rade u tzv. zavisnim ili nezavisnim medijima. Upravo ta solidarnost novinara, njihova spremnost da pruže potporu jedni drugima bez obzira na to o kojem se pitanju radi, o kojem se novinaru radi, za mene je najveće jamstvo da će novinari biti u vrlo velikoj mjeri zaštićeni i da će sloboda govora u Hrvatskoj postati stvarnost i to u vrlo, vrlo dogledno vrijeme'. Odvjetnica HND-a osvrnula se i na prošlu godinu usvojeni krivični zakon kojeg je često i oštro kritizirala. ='Novi krivični zakon koji je nažalost nešto što nebismo mogli ubrojiti u pozitivne stečevine prošle godine. Prvenstveno zato što taj krivični zakon nije napravio nijedan jedini pomak u pogledu veće zaštite slobode govora u odnosu na stari kazneni zakon koji je donjet sredinom sedamdesetih godina i mi smo iskoristili priliku da se u pogledu kaznenog zakonodavstva približimo europskim standardima. Ja sada ne bih detaljizirala što su sve bile zamjerke tome krivičnom zakonu ali ključna zamjerka je bila što istinitost informacije, kada je riječ o svim pitanjima od javnog interesima, nije prva najvažnija obrana novinara od bilo kakvog pa i od kaznene odgovornosti i što privatnost građana nije zaštićena shodno podjeli građana na javne osobe i privatne osobe, pa da poštujemo pravilo da imamo pravo o djelatnosti javnih osoba doznati sve što se tiče njihova javnog života i njihove javne djelatnosti. No, bez obzira na to upravo zbog ratificiranja europske konvencije o ljudskim pravima ja vjerujem da će se i na krivičnim sudovima zapravo primjenjivati europski standardi, jer naši suci danas znaju, ukoliko ne donesu neku odluku koja bi bila sukladna europskim standardima da ta presuda pred Europskim sudom za ljudska prava može pasti, a zna se da je to na određen način i vrlo velika blamaža za zemlju čiji je Sud takvu presudu donio. Prema tome ja u slijedećoj godini očekujem implementaciju europskih standarda izravno pred hrvatskim sudovima ito sukladno presudama Europskog suda za ljudska prava'." Ž5=(VOA) 070432 MET jan 98