FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SVIJET U 21 SAT

ZAGREB, 6. siječnja (Hina) DEN HAAG - Prvi svjedok optužbe na suđenju Zlatku Aleksovskom, bivši član Promatračke misije EZ-a (ECMM) Charles McLeod (Meklaud), svjedočio je u utorak o svom sastanku s Aleksovskim u svibnju 1993. godine u zatvoru Kaonik. Aleksovski je od siječnja do svibnja 1993. godine bio zapovjednik zatvora Kaonik kod Busovoče, a optužnica ICTY-a ga tereti za nehumano postupke počinjene nad muslimanskim zatočenicima u tom zatvoru. McLeod je sudskom vijeću pročitao svoje izvješće sastavljeno 15. svibnja 1993. godine u kojemu opisuje razgovor s Aleksovskim obavljen 10. svibnja u Kaoniku. Premda je obrana Aleksovskog uložila prigovor na unošenje u sudski zapisnik iskaza koje je McLeod prikupio od Aleksovskog u neformalnoj situaciji i putem prevoditelja, a sastavio ih je pet dana nakon toga, sudsko vijeće je prihvatilo da se taj dokazni predmet unese u sudski spis. Bivši promatrač ECMM-a je kazao da je od hrvatskih policajaca u Busovači saznao da obližnji zatvor u Kaoniku nije pod njihovom nadležnošću, već pod HVO-om i vojnim sudom u Travniku, te da zatvor vodi Zlatko Aleksovski. DEN HAAG- Obrana Zlatka Aleksovskog u utorak je, prvog dana suđenja, zatražila od sudskog vijeća Međunarodnog suda za ratne zločine u Den Haagu (ICTY-a) da dopusti privremeno puštanje optuženika na slobodu. Odvjetnik Srđan Joka, pomoćnik branitelja Gorana Mikuličića, kazao je da se prijedlog temelji na činjenici da je Aleksovski u pritvoru već 582 dana i da optužnica po opsegu inkriminaci
ZAGREB, 6. siječnja (Hina) DEN HAAG - Prvi svjedok optužbe na suđenju Zlatku Aleksovskom, bivši član Promatračke misije EZ-a (ECMM) Charles McLeod (Meklaud), svjedočio je u utorak o svom sastanku s Aleksovskim u svibnju 1993. godine u zatvoru Kaonik. Aleksovski je od siječnja do svibnja 1993. godine bio zapovjednik zatvora Kaonik kod Busovoče, a optužnica ICTY-a ga tereti za nehumano postupke počinjene nad muslimanskim zatočenicima u tom zatvoru. McLeod je sudskom vijeću pročitao svoje izvješće sastavljeno 15. svibnja 1993. godine u kojemu opisuje razgovor s Aleksovskim obavljen 10. svibnja u Kaoniku. Premda je obrana Aleksovskog uložila prigovor na unošenje u sudski zapisnik iskaza koje je McLeod prikupio od Aleksovskog u neformalnoj situaciji i putem prevoditelja, a sastavio ih je pet dana nakon toga, sudsko vijeće je prihvatilo da se taj dokazni predmet unese u sudski spis. Bivši promatrač ECMM-a je kazao da je od hrvatskih policajaca u Busovači saznao da obližnji zatvor u Kaoniku nije pod njihovom nadležnošću, već pod HVO-om i vojnim sudom u Travniku, te da zatvor vodi Zlatko Aleksovski. DEN HAAG- Obrana Zlatka Aleksovskog u utorak je, prvog dana suđenja, zatražila od sudskog vijeća Međunarodnog suda za ratne zločine u Den Haagu (ICTY-a) da dopusti privremeno puštanje optuženika na slobodu. Odvjetnik Srđan Joka, pomoćnik branitelja Gorana Mikuličića, kazao je da se prijedlog temelji na činjenici da je Aleksovski u pritvoru već 582 dana i da optužnica po opsegu inkriminacija ukazuje na "perifernu ulogu" Aleksovskog u događajima u središnjoj Bosni 1993. godine. Aleksovskog je 6. lipnja 1996. uhitila hrvatska policija na osnovu naloga ICTY-a, podsjetio je on. K tomu, ispunjena su četiri uvjeta iz Pravila 94B o puštanju iz pritvora, kazao je Joka. Prvo, postoje posebne okolnosti koje uključuju predugi pritvor, loše zdravstveno stanje optuženika, činjenicu da mu obitelj s dvoje male djece živi od mirovine njegove bolesne majke te njegovo primjerno ponašanje u pritvoru. DEN HAAG - Prvo pojavljivanje Vlatka Kupreškića pred sudskim vijećem Međunarodnog suda za ratne zločine u Den Haagu (ICTY) održat će se 16. siječnja, objavio je u utorak ICTY. Kupreškić je uhićen u akciji SFOR-a 18. prosinca i istog dana prebačen u pritvor ICTY-a. Budući da je prilikom uhićenja bio ranjen, on je neko vrijeme proveo u bolnici zatvora Scheveningen u Den Haagu. Njegovo zdravstveno stanje u međuvremenu se popravilo, napominje ICTY, i on se može pojaviti pred sudskim vijećem kako bi se izjasnio razumije li optužnicu i osjeća li se krivim. Vlatka Kupreškića saslušat će Sudsko vijeće II koje čine Antonio Cassese, Richard May i Florence Mumba, a branit će ga sarajevski odvjetnik Borislav Krajina. Vlatko Kupreškić jedan je od optuženika iz ICTY-jeve optužnice "Kupreškić i ostali" podignute 10. studenoga 1995. godine. Na optužnici se nalaze i rođaci Vlatka Kupreškića, Zoran i Mirjan, te Vladimir Šantić, Drago Josipović i Dragan Papić koji su se predali ICTY-u 6. listopada 1997. godine. Optužnica ih tereti za "proganjanje bosanskih Muslimana na političkim, rasnim i vjerskim temeljima" tijekom 1993. godine u Lašvanskoj dolini. LJUBLJANA - Trideset časnika i dočasnika Slovenske vojske ubuduće će svake godine stjecati vojnu naobrazbu u ustanovama njemačkog Bundeswehra, na temelju sporazuma koji su u utorak u Ljubljani potpisali ministri obrane dviju zemalja Volker Ruehe i Tit Turnšek. Dvojica ministara su na konferenciji za novinare, prije Ruheova odlaska iz Slovenije, razgovore o pitanjima vojno-tehničke suradnje te djelatnosti Slovenije u naporima međunarodne zajednice na očuvanju mira u BiH, ocijenila otvorenima i korisnima. Na pitanje kad će Slovenija biti uključena u NATO-savez, njemački ministar je odgovorio kako je prošlogodišnjim otvaranjem te obrambene organizacija prema Poljskoj, Mađarskoj i Češkoj samo trasiran proces koji će se, po njegovu mišljenju, dalje razvijati prema europskom istoku i jugoistoku, te da Sloveniju svakako vidi kao buduću članicu, ali nije želio odgovoriti na pitanje kad će drugi val proširenja početi. KIJEV - Ukrajinski ministar obrane Oleksandar Kuzmuk doputovat će u srijedu u Mostar kako bi posjetio ukrajinske vojnike u sastavu SFOR-u, priopćilo je u utorak ukrajinsko ministarstvo obrane .#L# Većina stanovništva u Ukrajini je pravoslavne vjere te 7. siječnja slave Božić prema julijanskom kalendaru. Uz ministra u BiH će doputovati i 25 majki vojnika. BANJA LUKA - Predsjednica Republike Srpske (RS) Biljana Plavšić je upozorila da će Daytonski sporazum o BiH biti "doveden u pitanje" ako Brčko, koji uskim "koridorom" povezuje istok i zapad RS-a, prijeđe pod nadzor Federacije BiH, u intervjuu objavljenom u utorak u listu "Glas Srpski". "Ako sudsko povjerenstvo odluči da Brčko više nije dio RS-a, cjelovitost Daytonskog sporazuma bit će dovedena u pitnje", izjavila je predsjednica Plavšić. "Ako RS bude presječena na tome području, više neće biti govora o Daytonskom sporazumu", ocijenila je predsjednica RS-a. ANKARA - Nekoliko glavnih udruga za ljudska prava u Turskoj optužilo je u utorak vlasti za masovno iseljavanje kurdskog pučanstva s jugoistoka zemlje. Iza takve tvrdnje je, na konferenciji za tisak u Ankari, stao i jedan od vodećih aktivista za ljudska prava Akin Birdal, naglašavajući da se to čini taktikom "spaljene zemlje". Rekao je da u tome treba tražiti i uzroke ilegalnog emigriranja 1.200 Kurda iz Turske i sa sjevera Iraka u Italiju. BONN - Njemačka će prema riječima ministra unutarnjih poslova Manfreda Kanthera donijeti posebne mjere protiv mogućeg vala kurdskih izbjeglica iz Italije. Govoreći u utorak na radio postaji Suedwestfunk, Kanther je rekao kako Njemačka neće podnijeti "da se sljedeći nezakoniti, od kriminalaca organiziran pokret selidbe zbog svjetskih sukoba opet prenese na Njemačku u obliku ilegalnog doseljavanja". Pogranične snage bitno su pojačane na južnim i zapadnim granicama zemlje. Nadalje je Kanther kazao, da je s francuskom policijom i policijom savezne pokrajine Baden-Wuerttemberg organiziran takozvani sigurnosni kordon. Njime je predviđeno da policija može u pograničnom prostoru i na pograničnim prometnim pravcima provoditi kontrole i bez postojanja konkretne sumnje. Policija u saveznoj pokrajini Bavarskoj također je stavljena u stanje pripravnosti. Kanther je istaknuo da se u zemljama podrijetla izbjeglica, kao što je Turska, moraju iznaći politička rješenja. BELFAST - Protestantski čelnici održali su u utorak razgovore sa zatvorenim probritanskim ekstremistima u Sjevernoj Irskoj, nastojeći time dati potporu narušenom primirju u pokrajini. Napetost, izazvana ubojstvima trojice gerilaca, pojačana je prošlotjednom odlukom osuđenih članova Ulsterske obrambene udruge (UDA) i Ulsterskih boraca za slobodu (UFF) da povuku svoju potporu svestranačkim mirovnim pregovorima, čiji su ciljevi stvoriti povjerenje i zaustaviti dugogodišnji sukob oko britanske vladavine nad Sjevernom Irskom. "Došli smo, kako bismo pokušali promijeniti nazore te da bismo utjecali na razmišljanje zatvorenika, kako bi se zadržala privrženost mirovnom procesu", kazao je novinarima Gary McMichael vođa Ulsterske demokratske stranke (UDF) - političkog krila lojalističkih gerilskih skupina. MOSKVA - Zdravstveno stanje predsjednika Borisa Jeljcina je "dobro" no ne može se niti potvrditi niti povrgnuti najava da šef ruske države neće primati posjete do svog povratka na posao 19. siječnja, priopćeno je u utorak iz predsjedničkog ureda u Kremlju. "Predsjednik se dobro osjeća", izjavio je šef službe za tisak Aleksej Gromov. Ranije je agencija Interfax izvijestila da, prema navodima iz predsjednikova ureda, Jeljcin neće organizirati sastanke sa suradnicima prije svog povratka 19. siječnja. "Nemam takvih informacija te ih ne mogu potvrditi. Predsjedndik je na odmoru",izjavio je Gromov i dodao da "ako predjsednik odluči sazvati sastanak, on će se i održati". Jeljcin boravi na odmoru u regiji Valdaj, sjeverozapadno od Moskve. KIJEV - Uoči pravoslavnog Božića ukrajinski predsjednik Leonid Kučma pozvao je u utorak na jedinstvo između ukrajinskih pravoslavnih crkava. Kučma je izrazio nadu da će ovaj Božić "donijeti početak plodonosnog djelovanja ka prevladavanju podjela koje postoje u Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi". "Jedinstvo unutar pravoslavne crkve je jamstvo duhovnog jedinstva naroda", stoji u predsjednikovoj poruci koja je pročitana na nacionalnoj televiziji. TIRANA - Albanska oporbena koalicija "Savez za demokraciju" koju vodi najjača oporbena Demokatska stranka na čelu s bivšim predsjednikom Saliem Berishom oštro je u utorak osudila događaje u albanskom gradu Tropoja, gdje su ubijena dvojica i ranjen jedan pripadnik Demokratske stranke. Za te događaje albanska je oporba izravno optužila zapovjednika policije u Tropoji i sadašnju vlast u Albaniji. "Današnje ubojstvo dvojice članova Demokratske stranke i ranjavanje jednog ima političku pozadinu", rečeno je na konferenciji za novinare Saveza za demokraciju. (Hina) sv sv 062117 MET jan 98

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙