ZAGREB, 6. siječnja (Hina) DEN HAAG - Prvi svjedok optužbe na suđenju Zlatku Aleksovskom, bivši član Promatračke misije EZ-a (ECMM) Charles McLeod (Meklaud), svjedočio je u utorak o svom sastanku s Aleksovskim u svibnju 1993. godine u
zatvoru Kaonik. Aleksovski je od siječnja do svibnja 1993. godine bio zapovjednik zatvora Kaonik kod Busovoče, a optužnica ICTY-a ga tereti za nehumano postupke počinjene nad muslimanskim zatočenicima u tom zatvoru. McLeod je sudskom vijeću pročitao svoje izvješće sastavljeno 15. svibnja 1993. godine u kojemu opisuje razgovor s Aleksovskim obavljen 10. svibnja u Kaoniku. Premda je obrana Aleksovskog uložila prigovor na unošenje u sudski zapisnik iskaza koje je McLeod prikupio od Aleksovskog u neformalnoj situaciji i putem prevoditelja, a sastavio ih je pet dana nakon toga, sudsko vijeće je prihvatilo da se taj dokazni predmet unese u sudski spis. Bivši promatrač ECMM-a je kazao da je od hrvatskih policajaca u Busovači saznao da obližnji zatvor u Kaoniku nije pod njihovom nadležnošću, već pod HVO-om i vojnim sudom u Travniku, te da zatvor vodi Zlatko Aleksovski. DEN HAAG- Obrana Zlatka Aleksovskog u utorak je, prvog dana suđenja, zatražila od sudskog vijeća Međunarodnog suda za ratne zločine u Den Haagu (ICTY-a) da dopusti privremeno puštanje optuženika na slobodu. Odvjetnik Srđan Joka, pomoćnik branitelja Gorana Mikuličića, kazao je da se prijedlog temelji na činjenici da je Aleksovski u pritvoru već 582 dana i da optužnica po opsegu inkriminaci
ZAGREB, 6. siječnja (Hina)
DEN HAAG - Prvi svjedok optužbe na suđenju Zlatku Aleksovskom,
bivši član Promatračke misije EZ-a (ECMM) Charles McLeod
(Meklaud), svjedočio je u utorak o svom sastanku s Aleksovskim u
svibnju 1993. godine u zatvoru Kaonik.
Aleksovski je od siječnja do svibnja 1993. godine bio zapovjednik
zatvora Kaonik kod Busovoče, a optužnica ICTY-a ga tereti za
nehumano postupke počinjene nad muslimanskim zatočenicima u tom
zatvoru.
McLeod je sudskom vijeću pročitao svoje izvješće sastavljeno 15.
svibnja 1993. godine u kojemu opisuje razgovor s Aleksovskim
obavljen 10. svibnja u Kaoniku.
Premda je obrana Aleksovskog uložila prigovor na unošenje u sudski
zapisnik iskaza koje je McLeod prikupio od Aleksovskog u
neformalnoj situaciji i putem prevoditelja, a sastavio ih je pet
dana nakon toga, sudsko vijeće je prihvatilo da se taj dokazni
predmet unese u sudski spis.
Bivši promatrač ECMM-a je kazao da je od hrvatskih policajaca u
Busovači saznao da obližnji zatvor u Kaoniku nije pod njihovom
nadležnošću, već pod HVO-om i vojnim sudom u Travniku, te da zatvor
vodi Zlatko Aleksovski.
DEN HAAG- Obrana Zlatka Aleksovskog u utorak je, prvog dana
suđenja, zatražila od sudskog vijeća Međunarodnog suda za ratne
zločine u Den Haagu (ICTY-a) da dopusti privremeno puštanje
optuženika na slobodu.
Odvjetnik Srđan Joka, pomoćnik branitelja Gorana Mikuličića, kazao
je da se prijedlog temelji na činjenici da je Aleksovski u pritvoru
već 582 dana i da optužnica po opsegu inkriminacija ukazuje na
"perifernu ulogu" Aleksovskog u događajima u središnjoj Bosni
1993. godine.
Aleksovskog je 6. lipnja 1996. uhitila hrvatska policija na osnovu
naloga ICTY-a, podsjetio je on.
K tomu, ispunjena su četiri uvjeta iz Pravila 94B o puštanju iz
pritvora, kazao je Joka. Prvo, postoje posebne okolnosti koje
uključuju predugi pritvor, loše zdravstveno stanje optuženika,
činjenicu da mu obitelj s dvoje male djece živi od mirovine njegove
bolesne majke te njegovo primjerno ponašanje u pritvoru.
DEN HAAG - Prvo pojavljivanje Vlatka Kupreškića pred sudskim
vijećem Međunarodnog suda za ratne zločine u Den Haagu (ICTY)
održat će se 16. siječnja, objavio je u utorak ICTY.
Kupreškić je uhićen u akciji SFOR-a 18. prosinca i istog dana
prebačen u pritvor ICTY-a. Budući da je prilikom uhićenja bio
ranjen, on je neko vrijeme proveo u bolnici zatvora Scheveningen u
Den Haagu. Njegovo zdravstveno stanje u međuvremenu se popravilo,
napominje ICTY, i on se može pojaviti pred sudskim vijećem kako bi
se izjasnio razumije li optužnicu i osjeća li se krivim.
Vlatka Kupreškića saslušat će Sudsko vijeće II koje čine Antonio
Cassese, Richard May i Florence Mumba, a branit će ga sarajevski
odvjetnik Borislav Krajina.
Vlatko Kupreškić jedan je od optuženika iz ICTY-jeve optužnice
"Kupreškić i ostali" podignute 10. studenoga 1995. godine. Na
optužnici se nalaze i rođaci Vlatka Kupreškića, Zoran i Mirjan, te
Vladimir Šantić, Drago Josipović i Dragan Papić koji su se predali
ICTY-u 6. listopada 1997. godine. Optužnica ih tereti za
"proganjanje bosanskih Muslimana na političkim, rasnim i vjerskim
temeljima" tijekom 1993. godine u Lašvanskoj dolini.
LJUBLJANA - Trideset časnika i dočasnika Slovenske vojske ubuduće
će svake godine stjecati vojnu naobrazbu u ustanovama njemačkog
Bundeswehra, na temelju sporazuma koji su u utorak u Ljubljani
potpisali ministri obrane dviju zemalja Volker Ruehe i Tit
Turnšek.
Dvojica ministara su na konferenciji za novinare, prije Ruheova
odlaska iz Slovenije, razgovore o pitanjima vojno-tehničke
suradnje te djelatnosti Slovenije u naporima međunarodne zajednice
na očuvanju mira u BiH, ocijenila otvorenima i korisnima.
Na pitanje kad će Slovenija biti uključena u NATO-savez, njemački
ministar je odgovorio kako je prošlogodišnjim otvaranjem te
obrambene organizacija prema Poljskoj, Mađarskoj i Češkoj samo
trasiran proces koji će se, po njegovu mišljenju, dalje razvijati
prema europskom istoku i jugoistoku, te da Sloveniju svakako vidi
kao buduću članicu, ali nije želio odgovoriti na pitanje kad će
drugi val proširenja početi.
KIJEV - Ukrajinski ministar obrane Oleksandar Kuzmuk doputovat će u
srijedu u Mostar kako bi posjetio ukrajinske vojnike u sastavu
SFOR-u, priopćilo je u utorak ukrajinsko ministarstvo obrane .#L#
Većina stanovništva u Ukrajini je pravoslavne vjere te 7. siječnja
slave Božić prema julijanskom kalendaru.
Uz ministra u BiH će doputovati i 25 majki vojnika.
BANJA LUKA - Predsjednica Republike Srpske (RS) Biljana Plavšić je
upozorila da će Daytonski sporazum o BiH biti "doveden u pitanje"
ako Brčko, koji uskim "koridorom" povezuje istok i zapad RS-a,
prijeđe pod nadzor Federacije BiH, u intervjuu objavljenom u utorak
u listu "Glas Srpski".
"Ako sudsko povjerenstvo odluči da Brčko više nije dio RS-a,
cjelovitost Daytonskog sporazuma bit će dovedena u pitnje",
izjavila je predsjednica Plavšić.
"Ako RS bude presječena na tome području, više neće biti govora o
Daytonskom sporazumu", ocijenila je predsjednica RS-a.
ANKARA - Nekoliko glavnih udruga za ljudska prava u Turskoj
optužilo je u utorak vlasti za masovno iseljavanje kurdskog
pučanstva s jugoistoka zemlje.
Iza takve tvrdnje je, na konferenciji za tisak u Ankari, stao i
jedan od vodećih aktivista za ljudska prava Akin Birdal,
naglašavajući da se to čini taktikom "spaljene zemlje". Rekao je da
u tome treba tražiti i uzroke ilegalnog emigriranja 1.200 Kurda iz
Turske i sa sjevera Iraka u Italiju.
BONN - Njemačka će prema riječima ministra unutarnjih poslova
Manfreda Kanthera donijeti posebne mjere protiv mogućeg vala
kurdskih izbjeglica iz Italije.
Govoreći u utorak na radio postaji Suedwestfunk, Kanther je rekao
kako Njemačka neće podnijeti "da se sljedeći nezakoniti, od
kriminalaca organiziran pokret selidbe zbog svjetskih sukoba opet
prenese na Njemačku u obliku ilegalnog doseljavanja".
Pogranične snage bitno su pojačane na južnim i zapadnim granicama
zemlje. Nadalje je Kanther kazao, da je s francuskom policijom i
policijom savezne pokrajine Baden-Wuerttemberg organiziran
takozvani sigurnosni kordon. Njime je predviđeno da policija može u
pograničnom prostoru i na pograničnim prometnim pravcima provoditi
kontrole i bez postojanja konkretne sumnje. Policija u saveznoj
pokrajini Bavarskoj također je stavljena u stanje pripravnosti.
Kanther je istaknuo da se u zemljama podrijetla izbjeglica, kao što
je Turska, moraju iznaći politička rješenja.
BELFAST - Protestantski čelnici održali su u utorak razgovore sa
zatvorenim probritanskim ekstremistima u Sjevernoj Irskoj,
nastojeći time dati potporu narušenom primirju u pokrajini.
Napetost, izazvana ubojstvima trojice gerilaca, pojačana je
prošlotjednom odlukom osuđenih članova Ulsterske obrambene udruge
(UDA) i Ulsterskih boraca za slobodu (UFF) da povuku svoju potporu
svestranačkim mirovnim pregovorima, čiji su ciljevi stvoriti
povjerenje i zaustaviti dugogodišnji sukob oko britanske vladavine
nad Sjevernom Irskom.
"Došli smo, kako bismo pokušali promijeniti nazore te da bismo
utjecali na razmišljanje zatvorenika, kako bi se zadržala
privrženost mirovnom procesu", kazao je novinarima Gary McMichael
vođa Ulsterske demokratske stranke (UDF) - političkog krila
lojalističkih gerilskih skupina.
MOSKVA - Zdravstveno stanje predsjednika Borisa Jeljcina je
"dobro" no ne može se niti potvrditi niti povrgnuti najava da šef
ruske države neće primati posjete do svog povratka na posao 19.
siječnja, priopćeno je u utorak iz predsjedničkog ureda u Kremlju.
"Predsjednik se dobro osjeća", izjavio je šef službe za tisak
Aleksej Gromov.
Ranije je agencija Interfax izvijestila da, prema navodima iz
predsjednikova ureda, Jeljcin neće organizirati sastanke sa
suradnicima prije svog povratka 19. siječnja.
"Nemam takvih informacija te ih ne mogu potvrditi. Predsjedndik je
na odmoru",izjavio je Gromov i dodao da "ako predjsednik odluči
sazvati sastanak, on će se i održati".
Jeljcin boravi na odmoru u regiji Valdaj, sjeverozapadno od
Moskve.
KIJEV - Uoči pravoslavnog Božića ukrajinski predsjednik Leonid
Kučma pozvao je u utorak na jedinstvo između ukrajinskih
pravoslavnih crkava.
Kučma je izrazio nadu da će ovaj Božić "donijeti početak
plodonosnog djelovanja ka prevladavanju podjela koje postoje u
Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi".
"Jedinstvo unutar pravoslavne crkve je jamstvo duhovnog jedinstva
naroda", stoji u predsjednikovoj poruci koja je pročitana na
nacionalnoj televiziji.
TIRANA - Albanska oporbena koalicija "Savez za demokraciju" koju
vodi najjača oporbena Demokatska stranka na čelu s bivšim
predsjednikom Saliem Berishom oštro je u utorak osudila događaje u
albanskom gradu Tropoja, gdje su ubijena dvojica i ranjen jedan
pripadnik Demokratske stranke.
Za te događaje albanska je oporba izravno optužila zapovjednika
policije u Tropoji i sadašnju vlast u Albaniji.
"Današnje ubojstvo dvojice članova Demokratske stranke i
ranjavanje jednog ima političku pozadinu", rečeno je na
konferenciji za novinare Saveza za demokraciju.
(Hina) sv sv
062117 MET jan 98