WASHINGTON, 30. prosinca (Hina/AP) - Povećanje broja vojnih udara i urušavanje demokracije doveli su do toga da je danas 65 država u svijetu u sukobima, što je gotovo dva puta veći broj od onog krajem razdoblja hladnog rata, pokazuje
istraživanje Zaklade nacionalnog vijeća obrane SAD objavljeno u srijedu.
WASHINGTON, 30. prosinca (Hina/AP) - Povećanje broja vojnih udara i
urušavanje demokracije doveli su do toga da je danas 65 država u
svijetu u sukobima, što je gotovo dva puta veći broj od onog krajem
razdoblja hladnog rata, pokazuje istraživanje Zaklade nacionalnog
vijeća obrane SAD objavljeno u srijedu.#L#
Autor istraživanja, izvršni direktor Zaklade Andy Messing,
predviđa u budućnosti još više sukoba.
"Razdoblje od sljedećih dvadeset godina bit će vrlo teško", rekao
je Messing, koji je dodao da širenje oružja za masovno uništavanje i
napetosti zbog rastućeg broja stanovnika na zemlji povećavaju
mogućnost sukoba.
U svojem godišnjem izvješću o ratnim zonama, Zaklada je priopćila
da je broj zemalja koje su u sukobu porastao za pet u odnosu na
prošlu godinu što znači da će svijet u novo tisućljeće ući s
trećinom zemalja u ratu, građanskom ratu ili drugim oblicima
nasilja.
Iako je broj porastao u odnosu na prošlu godinu, ipak je još uvijek
ispod 71, što je bio rekordan broj 1995. godine. Broj zemalja
pogođenih sukobom osamdesetih godina, još u doba hladnog rata,
kretao se oko 35.
"Bipolari hladnoratovski sustav dezintegrairao se u sustav 'toplih
ratova'", kaže se u izvješću.
Najnestabilnija zemlja u svijetu je Afganistan, nakon koje slijede
Somalija, Irak, Angola i i Čečenija.
Sedamnaest zemalja dodano je na taj popis ove godine, a 12 je
isključeno, uključujući i dvije zemlje s autoritarnim vladama -
Kuba i Libija.
Te dvije zemlje uklonjene su s popisa zbog ublažavanja
terorističkog nasilja protiv vlade predsjednika Fidela Castra, te
zbog "snažne kontrole u zemlji" koju provodi libijski vođa Moamer
el Gadafi, kaže se u izvješću.
Ono također navodi da je nedavno pogoršano stanje demokracije u
Gvineji-Bisao, Pakistanu, Nigeru i na Komorima, te da je došlo do
pomaka prema autoritarnom režimu u Venecueli, Rusiji i na Haitiju.
"Taj reverzibilni val mogao bi se nastaviti još nekoliko godina i
dovesti do dugoročnih sukoba", kaže izvješće.
Kosovo i Istočni Timor, gdje je došlo do međunarodne vojne
intervencije kako bi se pokušalo okončati unutarnje nasilje i
kršenja ljudskih prava, nalaze se među pokrajinama dodanim na popis
ove godine.
Sjedinjene Države ove godine nisu na popisu, dok Rusija i Kina jesu.
Zaklada tradicionalno na svoj popis uključuje zemlje u kojima su
nemiri ugrozili gospodarstvo, politiku i sigurnost.
Taj se popis razlikuje od onoga CIA-e prema kojoj je danas 31 zemlja
u sukobu.
CIA u ratne zone ubraja samo zemlje s "visokom razinom
organiziranog nasilja između država ili između skupina unutar
jedne države ili visokim stupnjem političkih i socijalnih
napetosti koje bi mogle buknuti u nasilje".
(Hina) maš dh