VOA 29. XII. RAČAN

GLAS AMERIKE - VOA Račan: Na odnosima Sjedinjenih Država i Hrvatske potrebno je obostrano raditi. S Račanom razgovarao Željko Matić. "Samo pobjeda oporbe na predstojećim parlamentarnim izborima vodi Hrvatsku u euroatlantske integracije, tvrdi predsjednik Socijalnodemokratske partije Hrvatske Ivica Račan. - Gospodine Račan, deset godina nakon uspostave samostalne hrvatske države, nerijetko se čuje da je u tom razdoblju Hrvatska međunarodno priznata, ali od međunarodne zajednice i izolirana država. Slažete li se s tom ocjenom? = Nažalost se slažem, ta je ocjena uveliko točna. Dakako, više je razloga zašto je tako. Po mom mišljenju, prva krivica za takvo stanje stvari s Hrvatskom u međunarodnoj zajednici je na onima koji su vodili hrvatsku državnu politiku. Naime, mislim da smo mnogočime što smo radili na vanjskopolitičkom i unutarnjopolitičkom planu zapravo Hrvatsku izolirali. Ja naglašavam da to nije bila volja hrvatskog naroda niti većine građana Hrvatske. Većina građana Hrvatske odbacuje politiku izolacije Hrvatske od Europe i međunarodne zajednice, odbacuje dvostruke kolosijeke u međunarodnim odnosima koji su nanijeli štetu Hrvatskoj jer je Hrvatska bila vjerodostojni partner međunarodnoj zajednici; odbacuju negiranje europskih demokratskih standarda u unutrašnjoj politici Hrvatske i mislim da ćemo sve to skupa dokazati na izborima 3. siječnja. Ono što je bilo skandalozno jest da se često puta ljudi u vlasti Hrvatske znaju deklarativno naglašavati da smo mi Europa, europska država, da pripadamo Europi, a ne Balkanu. Ali, istodobno nisu znali niti htjeli izbaciti balkanizme iz naše unutrašnje politike, prije svega elemente netolerancije prema političkom neistomišljeniku, elemente nepoštovanja ljudskih prava i olakog tretiranja kritike vladajuće politike kao napada na hrvatsku državu i naciju, gdje su sebe identificirali s nacijom i državom. - Međunarodna je zajednica posebno kritizirala Hrvatsku zbog njenog angažmana u Bosni i Hercegovini. Što vi u tom smislu mislite mijenjati? = Mi smo bili apsolutno za cjelovitu i neovisnu bosanskohercegovačku državu. Bili smo protiv podjele Bosne i Hercegovine i politike koja doprinosi podjeli Bosne i Hercegovine. Inzistirali smo da interese i hrvatskog naroda želimo štititi kroz cjelovitu Bosnu i Hercegovinu, tražili u tome perspektivu za hrvatski narod. Prema tome, ukoliko dobijemo povjerenje građana Hrvatske na izborima 3. siječnja, mi ćemo nastaviti sa svojim početnim stavovima, samo ovaj puta kao vladajuća stranka u Hrvatskoj. Politika prema BiH će biti transparentna, nedvosmislena kako sam to rekao u Saboru već prije sedam godina, ne politika iznad i ispod stola koja je nanijela štetu međunarodnoj poziciji Hrvatske, bez sumnje. - Dakle - kako ste ranije rekli - vi ćete Hrvate pomagati u Bosni i Hercegovini, ali ih nećete izdržavati? = Apsolutno. Ta pomoć mora biti više nego transparentna i kao što će se za utrošak svih sredstava u budžetu Hrvatske morati snositi odgovornost, tako će se morati snositi odgovornosti i za sredstva poreznih obveznika u Hrvatskoj koja idu za pomoć Hrvatima u Bosni i Hercegovinu. Često je ta pomoć u tko zna čije ruke znala dolaziti - nije dolazila do raje. - Hrvatska je kritizirana i zbog suradnje s haaškim sudom. = Mi smo podržali zakone kojim se uređuju odnosi između Hrvatske i haaškog suda. Tog se zakona mislimo pridržavati. Druga stvar je pak što smo nezadovoljni s, rekao bih, kvalitetom i učincima hrvatskog pravosuđa koje nije procesuiralo, pa i kaznilo one delikte koji su se desili u Hrvatskoj i koji su bacili ljagu na našu zajedničku borbu za neovisnost Hrvatske, a protiv agresora. Mi nismo zadovoljni, ni ja osobno nisam zadovoljan i sa činjenicom da najveći ratni zločinci s ovog našeg područja trusnog Balkana nisu se još našli pred sudom u Haagu. - Međunarodna zajednica ocjenjuje presporim povratak Srba. Vaše mišljenje? = I povratak Srba i povratak Hrvata. Loše je što po ovom pitanju nastupaju podjele, pa neki pitaju samo u Hrvatskoj o povratku Hrvata, a neki u međunarodnoj zajednici pitaju samo za povratak Srba. To stvara samo neki ping-pong koji nas ne vodi nikamo. Nažalost, imamo previše i Hrvata i Srba koji se nisu vratili u svoje kuće. Tu treba nešto zdušno i zajednički napraviti na rješavanju oba ta problema, posebno što su oni često puta isprepleteni. Nema razloga da se Srbi koji su izbjegli iz Hrvatske ne vrate kući - pretpostavljam da se neće vratiti oni koji su krivi ili se osjećaju kao sukrivci za zlodjela koja su počinjena u Hrvatskoj u Domovinskom ratu. Dakle, treba ubrzati povratak onih koji se žele vratiti u Hrvatsku - govorim o Srbima - kao što treba ubrzati povratak Hrvata u istočnu Hrvatsku, Baranju i Podunavlje. Znate da tu ima velikih problema s povratkom Hrvata, a da ne govorim da je skandalozna činjenica da se Hrvati ne vraćaju u Bosnu, recimo u Bosansku Posavinu. Ja svojoj sestri ne mogu objasniti zašto se njena obitelj ne može vratiti u Bosansku Posavinu. - Imate li jamstva da će pobjeda Vaše stranke Hrvatskoj omogućiti brzi ulazak u euroatlantske integracije? = Ako to bude ova vlast koju nudi koalicija SDP-HSLS-a i šira šestorica, onda je to velika garancija da Hrvatska čini krupni korak u svojem demokratskom razvoju i da otpada jedna prepreka za brže integriranje Hrvatske u Europu i euroatlantske integracije, da ubrzamo taj prespori put - ili je bolje reći: čekanje. Nema putovanja. Čekanje. Nismo nikad krili da imamo dobre odnose u tom smislu s europskim snagama - riječ je o socijaldemokratskim snagama, a što te dobre odnose nemaju i zbog svoje politike ne mogu ni imati ljudi iz HDZ-a. - Kako ocjenjujete sadašnje odnose Hrvatske i SAD-a i u kojem bi se pravcu oni trebali kretati? = Bilo bi dobro da ti prijateljski odnosi i potpora koju je Hrvatska imala u ključnim trenucima borbe za svoju neovisnost od Sjedinjenih Američkih Država, i sadržajno bude proširena. To se tiče i gospodarskih projekta, na kojima možemo imati uzajamni interes, a rekao bih i drugih oblika suradnje preko trgovine. Moramo doprinijeti da malo manje dnevnog pragmatizma odlučuje o karakteru i sadržaju prijateljstva između Sjedinjenih Država i Hrvatske. Mislim da je na tom pitanju potrebno učiniti štošta, i to obostrano. Mi ćemo sa svoje strane nešto učiniti 3. siječnja. (VOA)