ZAGREB, 29. prosinca (Hina) - Više od 20 posto aktivnog stanovništva u Hrvatskoj je nezaposleno. Po posljednjim podacima broj evidentiranih nezaposlenih osoba dostigao je 336 tisuća, a stopa nezaposlenosti rekordnih 20,2 posto. Na
evidencijama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, primjerice, ima 13.590 nezaposlenih ekonomskih tehničara, više od 10 tisuća pomoćnih radnika, gotovo 10 tisuća maturanata gimnazije, više od četiri tisuće strojarskih tehničara, 2.700 medicinskih sestara, po više od šest tisuća vozača teretnih vozila, kuhara i konobara, između četiri i pet tisuća strojobravara, konfekcionara, automehaničara, više od tri tisuće kovinotokara, 1.250 diplomiranih ekonomista, 1.086 diplomiranih pravnika, 891 liječnik, 345 diplomiranih inženjera strojarstva itd.
ZAGREB, 29. prosinca (Hina) - Više od 20 posto aktivnog
stanovništva u Hrvatskoj je nezaposleno. Po posljednjim podacima
broj evidentiranih nezaposlenih osoba dostigao je 336 tisuća, a
stopa nezaposlenosti rekordnih 20,2 posto. Na evidencijama
Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, primjerice, ima 13.590
nezaposlenih ekonomskih tehničara, više od 10 tisuća pomoćnih
radnika, gotovo 10 tisuća maturanata gimnazije, više od četiri
tisuće strojarskih tehničara, 2.700 medicinskih sestara, po više
od šest tisuća vozača teretnih vozila, kuhara i konobara, između
četiri i pet tisuća strojobravara, konfekcionara, automehaničara,
više od tri tisuće kovinotokara, 1.250 diplomiranih ekonomista,
1.086 diplomiranih pravnika, 891 liječnik, 345 diplomiranih
inženjera strojarstva itd.#L#
Evidentirana nezaposlenost u Hrvatskoj posljednjih godina stalno
raste, pa su već svi uglavnom suglasni da je rješavanje pitanja
nezaposlenosti hrvatski prioritet.
Analiza kretanja broja nezaposlenih u Hrvatskoj od 1982. do 1998.
godine, koji je sačinio Hrvatski zavod za zapošljavanje, pokazuje
velik porast evidentirane nezaposlenosti u tom vremenu. Broj
nezaposlenih krajem 1982. godine iznosio je 107.326, a koncem 1998.
godine 302.731. Riječ je o porastu za 195 tisuća osoba ili 182
posto.
No, kretanje broja nezaposlenosti, napominje se u Analitičkom
biltenu Zavoda, u tom vremenu nije bilo ujednačeno. Veliki porast,
navodi se u analizi, pojavio se 1990. i 1991., a zatim je došlo do
opadanja nezaposlenosti u 1992. i 1993. da bi nakon toga uslijedio
veći porast nezaposlenosti tijekom 1996., 1997. i 1998. godine.
Povećanje nezaposlenosti tijekom 1990. (godišnji prosjek 253.669)
i 1991. (266.568) uzrokovano je porastom broja novoprijavljenih
tražitelja posla, smanjenje 1992. opadanjem broja
novoprijavljenih i porastom broja brisanih zbog zaposlenja ili
drugih razloga. Tijekom slijedeće tri godine bilježi se smanjenje
nezaposlenosti, na prosječno godišnje 240 tisuća u 1995. godini.
Naredne tri godine, 1996., 1997. i 1998. broj nezaposlenih
osjetnije raste a iz analize se može zaključiti da je porast
nezaposlenosti u tim godinama zabilježen ponajprije zbog rasta
novoprijavljenih tražitelja posla koji su prethodno bili
zaposleni. S druge strane, u tim je godinama zabilježen i značajan
porast broja zaposlenih, naročito na određeno vrijeme, premda
nedovoljan da bi ukupan broj brisanih iz evidencije postao veći od
broja novoprijavljenih.
Tako se broj novoprijavljenih tražitelja posla povećao sa 177
tisuća u 1995. na 221 tisuću u 1998. godini, dakle za više od 44
tisuće osoba, dok je broj brisanih (zbog zaposlenja) u istom
razdoblju povećan sa 175 tisuća na gotovo 206 tisuća ili za samo
nešto više od 30 tisuća osoba.
Daljnje razlučivanje novoprijavljenih tražitelja posla na one koji
prethodno nisu bili i one koji su bili zaposleni, pak, pokazuje da
je porast ukupnog broja novoprijavljenih u tom razdoblju dobrim
dijelom uzrokovan povećanjem broja onih koji su prethodno bili
zaposleni. Taj se broj povećao sa 112 tisuća u 1995. na gotovo 155
tisuća u 1998. godini, dakle za oko 43 tisuće. Istodobno, i broj
zaposlenih s evidencije Zavoda je stalno rastao i povećao se s
gotovo 76 tisuća na više od 109 tisuća osoba.
U razdoblju od 1982. do 1998. nije došlo samo do povećanja
evidentirane nezaposlenosti već i do promjene njezine strukture.
Primjerice udio muškaraca u ukupnom broju nezaposlenih povećao se s
38 posto u 1982. na 50,5 posto u 1997., a zatim se smanjio na 48 posto
u prošloj godini. U posljednje se vrijeme povećava udio žena u
ukupnoj nezaposlenosti pa je tako krajem studenoga ove godine udio
žena iznosio 53,4 posto.
Također se promjenila struktura nezaposlenosti prema prethodnoj
zaposlenosti. Udio osoba koje su prethodno bile zaposlene povećao
se s 51 posto u 1982. na 69 posto u 1998. godini.
Bitne su promjene i u kvalifikacionoj strukturi: udio KV i VKV
radnika povećao se s 24 na 34 posto, udjel osoba sa SSS sa 21 na 23
posto.
Od 335.881 nezaposlene osobe krajem studenoga ove godine prvi put
posao traži njih više od 99 tisuća ili gotovo 30 posto. Osoba do 24
godine starosti među nezaposlenima je oko 30 posto, do 29 godina
daljnjih 15 posto. Oko 25 posto je onih starosti od 30 do 39 godina,
a više od 40 godina ima gotovo 30 posto nezaposlenih.
Udio stručnih nezaposlenih osoba povećan je na oko 65 posto. U
ukupnom broju nezaposlenih najveći je udio, 35 posto KV i VKV
radnika, zatim osoba sa srednjom stručnom spremom oko 24 posto,
osoba sa NKV gotovo je 20 posto, a PKV i NSS oko 14 posto.
Oni sa visokom i višom stručnom spremom čine 6,9 posto od ukupno
nezaposlenih.
(Hina) ds