VOA 28. XII. GRANIĆ

GLAS AMERIKE - VOA 28. XII. 1999. Potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar vanjskih poslova jedan je od kandidata vladajuće stranke na predstojećim predsjedničkim izborima. Mate Granić izjavio je za Glas Amerike da će Hrvatska 2000. godine biti potpuno otvorena svijetu. S dr. Granićem razgovarala je Slavica Lukić. "S hrvatskim ministrom vanjskih polova Matom Granićom razgovarali smo o ključnim vanjskopolitičkim pitanjima Hrvatske u 2000. godini i njegovoj kandidaturi na predsjedničkim izborima. Na pitanje kakva će u 2000. godini biti hrvatska politika prema međunarodnom haaškom sudu, zadrži li njegova stranka vlast i nakon predstojećih parlamentarnih i predsjedničkih izbora, Granić je odgovorio: = Treba napomenuti da je Hrvatska podržala osnivanje suda u Haagu, da je Hrvatska donijela Ustavni zakon o suradnji sa sudom u Haagu, da je Hrvatska u svim ključnim trenucima uspješno surađivala sa sudom u Haagu, da su postojala tri otvorena pitanja u posljednje vrijeme, za koja su dva de facto riješena. To je bio status ureda haaškog suda u Zagrebu, koji je dogovorom riješen i uskoro se može očekivati potpisivanje sporazuma između Ujedinjenih naroda i Republike Hrvatske. Drugo je pitanje bio izručenje Naletilića Tute Haagu, koje je sada više postalo medicinsko, a ne više niti političko niti pravno pitanje, i to je uspješno riješeno, i to poštivanjem, s jedne strane, hrvatskih pravnih propisa, a s druge strane poštivanjem naših obveza prema haaškom sudu. I treće pitanje je, gdje postoji razlika u gledanjima na nadležnost za operacije Bljesak i Oluju, gdje Hrvatska želi da se to pitanje riješi u redovitom sudskom postupku pred sudskim vijećem haaškog suda. Naravno da ima, što smo već prethodno kazali, određenih zabrinutosti od strane Republike Hrvatske, da je nedovoljno istražena 1991. godina, osobito masovni zločini u Hrvatskoj nad Hrvatima 1991. godine, isto tako dobro dokumentirane zločine nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini, i da bi oni koji su i optuženi od strane haaškog suda za zločine u Vukovaru a još se nalaze u SR Jugoslaviji koja ih ne izručuje. Međutim, Hrvatska će surađivati sa sudom u Haagu u duhu svojih međunarodnih obveza, a jasno je da će štititi svoje nacionalne interese prema svom Ustavu, prema svojim zakonima, ali međunarodni zakoni u Hrvatskoj su jači od domaćih zakona, prema tome Hrvatska će uspješno surađivati sa sudom u Haagu. Na molbu da precizira je li, po njegovu mišljenju, haaški sud nadležan za zločine koje je hrvatska strana napravila nakon i tijekom akcija Bljeska i Oluje, Granić je kazao: = Gledajte, ja Vam govorim stav hrvatske Vlade. Prema tome, stav hrvatske Vlade je, o tome ne može odlučiti samo tužiteljstvo, to mora sudsko vijeće presuditi. S obzirom na učestale optužbe Hrvatske demokratske zajednice da su nevladine udruge u Hrvatskoj transmisija preko kojih se međunarodni krugovi, prvenstveno SAD, miješaju u unutarnje stvari Hrvatske i proturaju svoje interese koji su protivni hrvatskim nacionalnim interesima, ministra Granića zamolili smo da kaže slaže li se s takvim tvrdnjama svoje stranke: = Ja smatram da međunarodne nevladine organizacije same po sebi su prisutni realiteti, prisutni su u svakoj demokratskoj državi. Prema tome osobno sam se uvijek zalagao za prisustvo međunarodnih organizacija u Hrvatskoj i potpunu transparentnost Republike Hrvatske prema svijetu. Što se tiče stava hrvatske Vlade, i službeni stav Hrvatske demokratske zajednice je uvijek bio da Hrvatska mora biti otvorena i transparentna međunarodno. Bilo je pojedinačnih osuda, pojedinih činova, pojedinih konkretnih djela, ali ne što se tiče stava prema međunarodnim nevladinim organizacija. Prema tome, moj stav prema međunarodnim organizacijama je, jasno da moraju djelovati u okviru svojih programa i okviru poštivanja Ustava i Zakona u zemlji u kojoj djeluju. A osobno sam za potpunu otvorenost Hrvatske prema svijetu. - Hoće li suradnja Hrvatske i SAD-a i ubuduće imati pretežito vojni karakter ili će se širiti i na druga područja? = Pa ona nije bila samo vojna, ona je bila i izrazito politička i oko Washingtonskog sporazuma, Daytonskog sporazuma, suradnje oko Kosova, Splitske deklaracije i brojnih drugih stvari u kojima sam osobno sudjelovao. Prema tome, ona će se intenzivno širiti. Sjedinjene Američke Države su odlučna svjetska sila, i imaju strateške interese po cijelom svijetu, posebno uključujući i u ovom području. Interes je Hrvatske za razvijanje dobrih partnerskih odnosa, da Sjedinjene Američke Države mogu bitno pomoći i ubrzati proces ulaska u NATO Republike Hrvatske. Zamoljen da precizira u kojem smislu će se širiti suradnja Hrvatske i SAD-a, ministar Granić je rekao: = Ja mislim da će najprije to biti razgovori o ulasku Partnerstva za mir NATO-a. Na pitanju hoće li odlaskom Franje Tuđmana s političke scene hrvatska politika prema Bosni i Hercegovini postati iskrenija i transparentnija, ministar Granić je odgovorio: = Tuđman je u ključnim trenucima - to je Washingtonski i Daytonski sporazum, bio na strani Zapada i Sjedinjenih Američkih Država i bitno pridonio da se potpišu ti sporazumi. Bilo je jasno da je situacija u Bosni i Hercegovini često otežavala i hrvatsko- američke odnose. Odnosi Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine će se razvijati na temelju međunarodnih sporazuma i na temelju sporazuma između dviju država, ugovora između dviju država, a to znači Washingtona, Daytona. Mi smo potpisali sporazum o prijateljskoj suradnji između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, sporazum o posebnim odnosima u Pločama i Neumu. Potpisali smo granični sporazum i to su temelji naših odnosa, plus budućih najviših sporazuma, budući imovinski sporazum, sporazum o trgovini. I na temelju tih sporazuma ćemo surađivati s Bosnom i Hercegovinom kao dvije suverene i nezavisne države. Jasno je da su Hrvati najmanja zajednica u Bosni i Hercegovini, najugroženija zajednica, da ih od prijašnjeg 821 tisuću sada ima oko 400 tisuća, i mi ćemo se zalagati kroz te međunarodne sporazume, poštivajući i Daytonski sporazum i Washingtonski, i ustav Bosne i Hercegovine, zalagat ćemo se da nema revizije sporazuma i da Hrvati ostanu suvereni konstitutivni narod u Bosni i Hercegovini i da se ne događa unitarizacija s jedne strane. Ali s druge strane ćemo se zalagati da bude uključena bilo u školstvu, bilo u izbornim zakonima, bilo u čemu, ali s druge strane ćemo se zalagati za to, da Bosna i Hercegovina, i posebno federacija , ali i cijela Bosna i Hercegovina u cjelini kao država i da što bolje funkcioniraju institucije. Ja sam siguran da će lakše Hrvati ostvarivati svoja temeljna prava iz ovih sporazuma i Ustava Bosne i Hercegovine i Ustava Federacije. KFOR je nedavno objavio dokumente zaplijenjene u Mostaru koji svjedoče o umiješanosti tajnih službi Republike Hrvatske u špijuniranje međunarodnih predstavnika u Bosni i Hercegovini. Upitali smo ministra Granića što Hrvatska može učiniti da se spriječi upletanje njenih tajnih služba u političke procese u susjednoj državi: = Ja mislim da je prva stvar, s obzirom da hrvatske obavještajne službe aktivno surađuju s obavještajnim službama Sjedinjenih Američkih Država, da se sjednu i da se dogovore. I da čim prije dođe do sastanka generala Adamsa i hrvatskih obavještajnih službi i zapadnih obavještajnih službi, i da jednostavnu kažu jedni drugima što imaju kazati. Čemu se Hrvatska u 2000. može nadati kada je u pitanju njezino uključivanje u međunarodne integracije, sljedeće je pitanje koje smo uputili hrvatskom ministru vanjskih poslova. = Ja vjerujem da će se proces ulaska u Europsku uniju, to znači prvog koraka sporazuma o pridruživanju stabilnosti da će ubrzo započeti, kao što gospodin Guenter Verheugen kazao, to je povjerenik Europske unije, da će Hrvatska kao 14. zemlja biti prozvana zajedno s ovim zemljama koje su već pozvane na pregovore, ne vidim razloga da ne. Isto tako da će se započeti o Partnerstvu za mir, jer je Hrvatska vrlo važan čimbenik. Na pitanje što će učiniti ako ga njegova stranka 5. siječnja ne izabere za predsjedničkog kandidata HDZ-a, Mate Granić je odgovorio: = Ja vjerujem da će me stranka podržati jer to je interes moje stranke i moj. Moje stranke jer vjerujem da mogu dobiti predsjedničke izbore, u to sam čvrsto uvjeren, i drugo je da će to pomoći ukupnom profiliranju stranke iz jednog pokreta u europsku modernu demokratsku narodnu stranku. To je razlog zašto čvrsto vjerujem da će me podržati, uprkos naravno toga što ima i otpora, ima i drugih kandidata, ali smatram da sam najbolji kandidat za stranku i da je u interesu stranke. I vjerujem da ćemo se naći u predizbornoj kampanji. Ministra Granića upitali smo hoće li odustati od kandidature za predsjednika države ako mu HDZ 5. siječnja sljedeće godine uskrati podršku i odluči se za nekog drugog kandidata: = O tome sada ne razmišljam i čvrsto vjerujem da će podrška doći. (VOA)