FR-US-JP-gospodarstvenici-Makrogospodarstvo-Burze/dionice-Tržište/cijene FR-LIBERATION 27.12.ARTUS O GOSPODARSTVU FRANCUSKALIBERATION27. XII. 1999.Živimo li u oblacima?"Već tjednima, većina ustanova za gospodarsku analizu i
predviđanja i međunarodnih ustanova neobično je optimistična: jak oporavak u Aziji, oživljavanje u Japanu i na području eura, održavanje stalnog rasta u Sjedinjenim Državama, izrazito poboljšanje u Latinskoj Americi, a možda i u Rusiji. 2000-2001. mogla bi biti, prema toj analizi, rekordna za svjetski rast.Treba li ozbiljno shvatiti to predviđanje? Sigurno je da su mnogi konjunkturni pokazatelji dobri, ali zar se ne zaboravljaju strukturne opasnosti? U tom smislu nije pošteđeno nijedno područje, pa ni sjevernoamerički kontinent. Iako je jakost stvarne ekonomije na tom području nedvojbena (velika ulaganja, rast produktivnosti, nepostojanje inflacije, čvrsto povjerenje potrošača), znatni su financijski poremećaji: unutarnji dug koji čini 110 posto BDP-a koji raste 10 posto na godinu, vanjski deficit od 35 milijarda dolara u ovoj godini, vanjski dug od gotovo dvije tisuća milijarda dolara, precijenjenost na burzama. Nitko ne govori o slomu, ali mnogi smatraju da će se recesija izbjeći samo
FRANCUSKA
LIBERATION
27. XII. 1999.
Živimo li u oblacima?
"Već tjednima, većina ustanova za gospodarsku analizu i
predviđanja i međunarodnih ustanova neobično je optimistična: jak
oporavak u Aziji, oživljavanje u Japanu i na području eura,
održavanje stalnog rasta u Sjedinjenim Državama, izrazito
poboljšanje u Latinskoj Americi, a možda i u Rusiji. 2000-2001.
mogla bi biti, prema toj analizi, rekordna za svjetski rast.
Treba li ozbiljno shvatiti to predviđanje? Sigurno je da su mnogi
konjunkturni pokazatelji dobri, ali zar se ne zaboravljaju
strukturne opasnosti? U tom smislu nije pošteđeno nijedno
područje, pa ni sjevernoamerički kontinent. Iako je jakost stvarne
ekonomije na tom području nedvojbena (velika ulaganja, rast
produktivnosti, nepostojanje inflacije, čvrsto povjerenje
potrošača), znatni su financijski poremećaji: unutarnji dug koji
čini 110 posto BDP-a koji raste 10 posto na godinu, vanjski deficit
od 35 milijarda dolara u ovoj godini, vanjski dug od gotovo dvije
tisuća milijarda dolara, precijenjenost na burzama. Nitko ne
govori o slomu, ali mnogi smatraju da će se recesija izbjeći samo
stabilizacijom duga (koja će zahtijevati da se poveća privatna
štednja, dakle, da se smanji potražnja).
Gospodarski oporavak u Aziji (Tajland, Malezija, Singapur, pače
Hong Kong i osobito Koreja) zadivljuje. No je li on trajan? Unatoč
golemim mogućnostima, dug se u Koreji više se ne smanjuje; u
Tajlandu i Indoneziji, sumnjiva potraživanja banaka čine još 45
posto bilanca, a zajmovi se više ne nude; konkurentnost Hong Konga i
dalje je strahovito slaba. Gdjekad imamo dojam da se na čitavom
kontinentu, godinu dana nakon krize, ponovno masovno primjenjuje
obrazac rasta koji je doveo do krize. Hoće li se povijest opetovati?
Međunarodno strujanje kapitala koje više nije bankovno, ide prema
azijskim burzovnim tržištima ponovno izazivajući precijenjenost
na tečajnici i pretjeranu likvidnost. (...)
Napokon, Europa. Nemojmo zanemariti pozitivne strane: rast usluga
i novih tehnologija, otvaranje radnih mjesta, veća iskoristivost i
mali dug poduzeća, privlačnost područja. Europa bi, a priori,
trebala imati vrlo velike i stabilne mogućnosti za rast. No
preostaju neriješeni problemi koji su dobro poznati: nedostatak
kvalificirane radne snage, iako rast traži upravo takvu vrstu radne
snage, starenje i neravnoteža u mirovinskim sustavima;
nedjelotvoran ustroj (više nego razina) poreznog sustava i javne
potrošnje.
Možemo se samo nadati da strukturne opasnosti koje nikoga neće
poštedjeti, neće uzrokovati istodobno smanjenje rasta u svim
velikim gospodarskim područjima", u rubrici 'Rasprave' piše
Patrick Artus, direktor odjela za istraživanje u Caisse des depots
et consignations.