FR-LE MONDE 25.12.TURSKA I EU

FRANCUSKA LE MONDE 25. XII. 1999. Turska, kandidat za ulazak u Uniju, sramežljivo se otvara najvažnijim raspravama "Službeno, Turska kani postati punopravna članica Europske unije za tri do četiri godine. 'Naš je cilj 2004.', s optimizom je izjavio premijer Buelent Ecevit. Unatoč dvojbama koje su se očitovale pod kraj susreta na vrhu u Helsinkiju 10. i 11. prosinca, zemlja je oduševljeno prihvatila novi identitet europske kandidatkinje. U tisku, kao i u hodnicima vlasti, svaki društveni i politički događaj promatra se pod europskim povećalom. Tako predsjednik Sulejman Demirel nije htio da se nedavno, u prigodi svečanosti stupanja na dužnost, žrtvuju ovce, jer je to smatrao starim običajem koji se protivi europskim higijenskim propisima... Isto tako, uvjereni da će politička prilagodba biti bezbolna, brojni se Turci naprotiv plaše da će im se uredbom iz Bruxellesa oduzeti 'kokorec', sendvič s prženim tripicama koji se prodaje na ulici. Unatoč dobroj volji vlasti, put koji vodi u Uniju još je dug, a moguće je da će potrebne reforme naići na jak otpor. Rasprava o turskim obvezama i korjenitim promjenama koje su prijeko potrebne da bi se dostigli europski standardi, napose razina ljudskih prava i slobode mišljenja, tek je na početku. Na dnevnom je redu nekoliko važnih tema. Premijer Buelent Ecevit dao je prednost ukinuću smrtne kazne, temi o kojoj se puno raspravlja pošto je na smrt osuđen vođa Kurdske radničke stranke (PKK) Abdulah Oecalan. Da bi opravdao svoju odluku, g. Ecevit je istaknuo kako je smrtna kazna bila zapreka izručenju poznatih zločinaca: tako je mafijaša Alaattina Cakicija, povezanog s krajnjom desnicom, Francuska izručila u prosincu uz izričit uvjet da mu se sudi samo za zločine koji ne podliježu smrtnoj kazni. Cakiciju koji je bio u vezi s utjecajnim osobama iz turskih političkih krugova - umiješan je u pad vlade Mesuta Yilmaza (desni centar), s kojim je redovito telefonski razgovarao, kako se sam hvalio - neće se suditi za ubojstva za koja je optužen da ih je naručio i mogao bi biti oslobođen sljedećih mjeseci. Ultranacionalisti u vladi već su se usprotivili premijerovu prijedlogu. Stranka nacionalističkog djelovanja općenito se protivi ukinuću smrtne kazne i ne želi se odreći Oecalanova vješanja. 'Mi shvaćamo da EU brani ljudski život, ali ne shvaćamo da brani terorističkog vođu', rekao je njezin čelnik Devlet Bahceli koji se nada da Unija neće 'ustrajati u svojoj pogrješci i kažnjavanje terorističkog vođe pobrkati s tijekom prijama'. Ministar vanjskih poslova Ismail Cem izjavio je sa svoje strane, nedugo nakon Helsinkija, da bi se mogao osnovati televizijski kanal na kurdskom jeziku. I tu postoje različita mišljenja. Mesut Yilmaz iz Stranke majke domovine, treći partner u savezu na vlasti, također je izazvao oštre osude svog nacionalističkog partnera iz saveza kada je rekao da 'put u Europsku uniju ide preko Diyarbakira', tj. da Turska mora pronaći političko rješenje za kurdsko pitanje. Više nedavnih događaja svjedoče kako još treba provesti temeljitu preobrazbu načina mišljenja: prije nekoliko dana, šest učenika od dvanaest do četrnaest godina optuženi su da su organizirali protuzakonite prosvjede s transparentima, protiv nedostatka profesora u njihovoj školi u siromašnom predgrađu Istanbula. Šestorica bi mogla biti osuđena na tri mjeseca do tri godine zatvora. Istog je dana drugi sud osudio trojicu malodobnika na ukupno 77 godina zatvora zato što su ukrali dvije majice i novac u vrijednosti od pet franaka... Napokon, 16. prosinca Hasan Celal Guzel, bivši ministar prosvjete i vođa malene Stranke obnove, zatvoren je zato što je kritizirao vojsku i njezin pohod protiv islamista. No činjenica da su osjetljiva pitanja - kurdsko pitanje, siromaštvo, vojska, islamizam - sada u središtu žestokih rasprava, po sebi je korak naprijed i učvrstit će Europljane u stajalištu da će kandidatura zacijelo potaknuti Tursku da započne reforme koje se već dugo očekuju", piše Nicole Pope.