ZAGREB, 24. prosinca (Hina) - Betlehemsku zvijezdu različito zovu: kometa, konjunkcija planeta, supernova, čudo, mit. Budući da se u Bibliji spominje samo jednom (u Evanđelju po Mateju), još je otvoreno pitanje što je zapravo bila ta
zvijezda koja je dovela tri kralja u Judeju u potrazi za novorođenim Isusom, ako je uopće postojala, piše "The New York Times".
ZAGREB, 24. prosinca (Hina) - Betlehemsku zvijezdu različito zovu:
kometa, konjunkcija planeta, supernova, čudo, mit. Budući da se u
Bibliji spominje samo jednom (u Evanđelju po Mateju), još je
otvoreno pitanje što je zapravo bila ta zvijezda koja je dovela tri
kralja u Judeju u potrazi za novorođenim Isusom, ako je uopće
postojala, piše "The New York Times". #L#
To je pitanje dobilo još jedan odgovor koji zbog neuobičajenog
pristupa privlači pažnju povjesničara astronomije. Dr. Michael R.
Molnar, astronom i fizičar i bivši predavač na sveučilištu
"Rutgers", iznosi mogućnost da je to bio planet Jupiter, viđen u
konstelaciji zviježđa Ovna.
Dr. Molnar čak nudi nadnevak njegova pojavljivanja: 17. travnja 6.
godine prije Krista. Toga se dana, tvrdi u najnovijoj knjizi
"Betlehemska zvijezda", Jupiter pojavio kao zvijezda Danica
(poslije nekoliko dana tijekom kojih je bio neprimjetan jer se
pojavljivao samo po danu), a i nakratko ga je zaklonio Mjesec.
"Jupiter se držalo kraljevskom zvijezdom ili kraljevskim
planetom", objasnio je dr. Molnar. Tako bi mudraci, koji su bili
astrolozi, vjerojatno, tražili te dvije pojave u istom danu kao
najavu rođenja velikoga kralja. Činjenica da se Jupiter pojavio u
zviježđu Ovna, na istoku, još je jedan znak jer se Ovna držalo
simbolom Judeje, objašnjava dr. Molnar.
Dr. Molnar je proučavao mnoge stare astrološke tekstove kako bi
otkrio kako su tadašnji astrolozi tumačili događaje na nebu. Kad se
to gleda na taj način, druge teorije o zvijezdi lako se opovrgavaju,
rekao je.
Supernove su, primjerice, uzbudljivi događaji, ali su ih astrolozi
doslovno zanemarivali. Njih nisu smatrali znakom. A komet je bio
znak lošeg, a ne dobrog - znak rata, građanskih nemira ili smrti, a
ne rođenja kralja.
Oslanjanje na drevni način razmišljanja donijelo je knjizi dr.
Molnara pohvale nekih povjesničara astronomije, uključujući dr.
Owena Gingericha, profesora astronomije i povijesti znanosti u
Centru za astrofiziku "Harvard-Smithsonian".
"Ovo je jedan od malobrojnih radova o toj temi koji uzima u obzir
povijest", rekao je dr. Gingerich.
Dr. Molnar je na zamisao došao promatrajući rimski novčić iskovan u
Siriji oko 6. godine poslije Krista. Na novčiću je prikazan ovan
koji preko ramena gleda u zvijezdu. "Pomislio sam: zašto su ti ljudi
tamo stavili ovna?" rekao je. Rimljani su pripojili Judeju 6.
godine nakon Krista, a Ovan se te godine prvi put pojavljuje na
rimskim kovanicama. Na temelju toga je dr. Molnar zaključio da je
Ovan bio simbol Judeje. Tu je činjenicu potvrdio čitajući
Ptolomeja.
Iako se zvijezde često pojavljuju na rimskim kovanicama, zvijezda
na tom novcu u spoju sa simbolikom Ovna, navela ga je na pomisao da
se u zviježđu Ovna dogodilo nešto povezano s Judejom.
Nadnevak koji dr. Molnar nudi za pojavu zvijezde u skladu je s
mnogim znanstvenim procjenama godine Isusova rođenja. Općenito je
prihvaćeno da se Isus rodio u razdoblju od dvije godine poslije
smrti judejskog kralja Heroda koji je umro 4. godine prije Krista.
No taj se nadnevak posljednjih godina smatra upitnim.
Dr. Jack Finegan, umirovljeni profesor Pacifičke vjerske škole u
Berkeleyu u Kaliforniji i autor "Priručnika biblijske kronologije"
sad nadnevak Herodove smrti smješta oko 1. godine prije Krista.
John Mosley, stručnjak za Betlehemsku zvijezdu, kaže da, iako možda
nikad nećemo doznati o kojoj je pojavi riječ, "godina Herodove
smrti bila je stvaran događaj i morala bi biti poznata. A ako je
Herod umro 1. godine prije Krista", dodao je, "ne možete odrediti
rođenje Isusa u 6. ili 7. godini prije Krista."
Iz vjerske perspektive, ta pitanja možda nisu bitna, rekao je dr.
Alan Altany, izvanredni profesor religijskih znanosti na
sveučilištu "Marshall" u Huntingtonu, Virginija.
"Mnogo bi znanstvenika koji proučavaju Bibliju reklo da istinitost
priče ne ovisi o tome je li zvijezda postojala", rekao je dr.
Altany. Evanđelje po Mateju napisano je otprilike 50 godina nakon
Isusove smrti, rekao je dr. Altany, i pisac je možda zvijezdu
koristio samo u simboličkom značenju.
(Hina) lbr dgk