RFI 23. XII. TISAK

FRANCUSKI MEĐUNARODNI RADIO - RFI 23. XII. 1999. Iz tiska Najuspješnijem njemačkom političaru poslije II. svjetskog rata Helmutu Kohlu loše se piše. To može shvatiti i posljednji čitatelj francuskih dnevnika, ako nije propustio jutrošnje izdanje svoga lista. 'Kohla je napustila njegova stranka', stoji u sredini naslovnice 'Le Figaroa', pored fotografije u boji neraspoloženog počasnog predsjednika Demokršćanske unije, za kojega glavni tajnik iste stranke kaže da je njegovo doba nepovratno prošlo. 'Liberation' ima dosje o Kohlovoj aferi, odnosno o prijetnjama da bude kazneno gonjen zbog ilegalnog financiranja svoje stranke, pri čemu list na temelju svoje istrage tvrdi da je samo francuska kompanija Elf isplatila 256 milijuna franaka tada vladajućim demokršćanima, da bi otkupila jednu rafineriju nafte u bivšoj istočnoj Njemačkoj. Pod naslovom 'Kohlov sumrak' ekonomski dnevnik 'Les Echos' u uvodniku piše: 'Kakve god da su političke zasluge Helmuta Kohla kao oca njemačkog ujedinjenja, drugog Bismarcka, njegova reputacija neće prijeći granice ovog stoljeća. Ova afera koja je dar s neba za Socijaldemokratsku partiju kancelara Gerharda Schroedera, može pomoći u sljedećoj godini održanju izbornih bastiona socijaldemokrata koji su trebali pasti u tabor demokršćana. Moguće je također da grupe koje su ispale iz utrke za istočnonjemačku rafineriju, kao što je British Petrolium, zatraže sudske odštete zbog ilegalnog predavanja posla Elfu, piše 'Les Echos'. Listovi inače prenose najnovije otkriće iz Njemačke, prema kojima je ne samo Kohlova stranka, nego i sam osobno primao gotovinu za usluge koje mu je omogućavao položaj. 'Le Monde' je jedini koji aferi nije posvetio veću pozornost, vjerojatno zato što je izišao prije jučerašnjeg objavljivanja novih optužaba u Berlinu, tako da se u dužem članku posvećenog Njemačkoj najviše bavi novom ekonomskom politikom socijaldemokrata, smanjivanjem poreza, koje i pored podjednako dobre konjukture u Francuskoj, Jospinovi socijalisti nemaju hrabrosti pokrenuti.(...) Na susjednoj stranici 'Liberationa' izvještaj s jučerašnje tiskovne konferencije haaške tužiteljice Carle Del Ponte, čije smo dijelove prenijeli u prošlim informativnim emisijama. Ipak dajemo 'Liberationove' naglaske: Carla Del Ponte povodom sto dana provedenih na svojoj funkciji definirala je politiku koju će voditi u četiri godine mandata. Njezin je prioritet uhićenje osoba u bijegu, zbog čega će se zalagati da snage atlantskog pakta osnuju posebnu vojnu policiju, koja će tražiti i hvatati optužene, a ne kao dosad ostavljati na volju pripadnicima NATO-a da ih lišavaju slobode kad na njih slučajno naiđu. U tom smislu, kako kaže švicarska pravnica, nedopustivo je da i dalje postoje utočišta za bjegunce i da je sramotno što se dopušta Jugoslaviji da ostane jedno od takvih. U godini koja dolazi haaški sud će imati mnogo posla u područjima svoje neposredne mjerodavnosti, vođenja istraga i otkrivanje žrtava masovnih zločina. U odnosu na jugoslavenske državljane pokrenuto je još 17 istraga, što s ranijima čini 36, kojima je ukupno obuhvaćeno oko 150 lica na svim razinama odgovornosti. Također se pokreću istrage protiv pojedinih pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova, osumnjičenih za zločine prema Srbima. S druge strane, sljedeće će se godine ubrzati otkrivanje i identifikacija kosovskih žrtava na svih 529 dosad potvrđenih lokacija, sa čije su jedne trećine već iskopani posmrtni ostaci 2.108 osoba. Del Ponte ističe da Jugoslavija nije jedina koja opstruira međunarodni krivični sud, jer Hrvatska odbija predati dokumente o krajini, dok u Bosni Hrvati špijuniraju haaške istražitelje. Naprotiv, u pogledu suradnje ima ohrabrujućih znakova iz republike srpske, što bi, ako se suradnja nastavi na isti način, omogućilo da se banjalučkim vlastima dostavi i tajna lista optuženih. Del Ponte na koncu obećava svoj jednaki angažman kao za bivšu Jugoslaviju i za Ruandu, povodom koje posebno ističe suradnju Francuske. O slučaju Kosova nailazimo i među pismima 'Le Figarovih' čitatelja i reakciju Vladena Radomana, liječnika srpskog porijekla, koji više desetljeća živi i radi u Francuskoj, jednog od suosnivača organizacije Liječnici bez granica. U polemičkom odgovoru glavnom tajniku NATO-a Georgeu Robertsonu, koji žali zbog 'podcjenjivanja međunarodnih napora na Kosovu', Radoman piše da je 'Kosovo danas postalo etnički čisto, da je uništeno ili opljačkano 66 srpskih crkvi i manastira, dok je srpski narod gladan i smrzava se živeći u getu, na tlu razorenom tzv. humanitarnim bombama gospodina Robertsona'. (RFI)